Chicago, IL
39°
Cloudy
6:38 am7:12 pm CDT
Feels like: 34°F
Wind: 8mph WSW
Humidity: 50%
Pressure: 30.18"Hg
UV index: 1
12 pm1 pm2 pm3 pm4 pm
43°F
45°F
46°F
48°F
50°F
FriSatSunMonTue
46°F / 41°F
55°F / 37°F
45°F / 41°F
46°F / 39°F
45°F / 36°F

Published 4 years ago

By Antonije Kovačević

INTERVJU, PRINC FILIP KARAĐORĐEVIĆ: Čim prođe epidemija selimo se u Srbiju, želim da moj sin odrasta u otadžbini!

Po povratku u Srbiju nećemo živeti na Dedinju i uživati kraljevske privilegije. Stefan će ići u obdanište sa vršnjacima, a nas dvoje ćemo raditi projekte koji će biti od društvene koristi. Moja porodica i ja živećemo isključivo od sopstvenog posla.

Prošlo je skoro dvadeset godina otkako se kraljevska porodica Karađorđević vratila u Srbiju. Od tih dana pa sve do skora naslednici Karađorđa nisu imali neku značajniju ulogu u društveno-političkom životu Srbije. Tačnije, bili su skoro neprimetni, izuzev nekih humanitarnih aktivnosti. Sve dok se poslednjih par godina princ Filip Karađorđević (38), jedan od dvojice sinova-blizanaca princa Aleksandra, nije nametnuo svojim jasnim, glasnim i na momente oštrim stavovima o političkim, ali i problemima koje se tiču njegove porodice.

BEZ DLAKE NA JEZIKU: Princ Filip Karađorđević ostao upamćen po javnim istupima na različite teme

Tako je prošle godine, na opšte iznenađenje javnosti, u sporu dvora i Narodnog muzeja stao nasuprot oca i maćehe i zatražio da se sporne slike vrate u muzej, uz reči da “ono što pripada dinastiji, treba da služi narodu”, te da su u konkretnom slučaju slike – državne. Takođe, svo vreme previranja u Crnoj Gori zbog donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, aktivno je podržavao borbu mitropolije crnogorsko primorske i mitropolita Amfilohija i često kritikovao režim Mila Đukanovića da ugrožava i krši verske slobode. Nije, naravno, izostao ni njegov komentar povodom poslednjeg privođenja mitropolita Amfilohija od strane crnogorske policije.

Svojevremeno je princ Filip obećao blaženopočivšem Svetom patrijarhu Pavlu da će se njegovo dete roditi u Srbiju i bio je, po sopstvenom priznanju, vrlo ponosan kada je taj zahtev ispunio, a njegov sin Stefan (2) je bio prvi Karađorđević rođen u Srbiji posle ravno 90 godina. Dobio ga je u braku sa Danicom, ćerkom slikara Milana Cileta Marinkovića, a kum na venčanju mu je bio stariji brat, princ-prestolonaslednik Petar.

VENČANJE U SABORNOJ CRKVI: Mladence Filipa i Danicu u brak je uveo patrijarh Irinej

Njih dvoje su, nešto poput njegovog rođaka Herija, sina princa Čarlsa i ledi Dajane, odbili da uživaju pomoć države i žive u kraljevskom kompleksu na Dedinju, odlučivši da se izdržavaju isključivo od svoga rada.

Filip, drugi u naslednom redu Karađorđevića, rođen je 1982. u Ferfaksu u Virdžiniji (SAD) a njemu i njegovom bratu blizanciu, Aleksandru, kumovi na krštenju su bili grčki Kralj Konstantin i španska Kraljica Sofija. Princ Filip diplomirao je na Londonskom univerzitetu, na odseku za društvene nauke, usavršavao se u Švajcarskoj, sticao radna iskustva u Londonu i na Kipru. Govori engleski, španski i francuski a njegov srpski je, kako ističe, svakim danom sve bolji.

Princa i njegovu porodicu zatekli smo u njihovom domu u Londonu odakle su se, neposredno pred izbijanje epidemije korona virusa, spremali za preseljenje u Srbiju. Taj plan su zbog okolnosti morali da odlože, ali princ Filip tvrdi da će ga uskoro sigurno ostvariti.

LONDONSKI DANI U IZOLACIJI: Princ Filip u šetnji sa svojim sinom Stefanom

Naša prva tema bila je ona najaktuelnija, ona koja nas sve okružuje i okupira…

-Već nekoliko nedelja Danica, Stefan i ja provodimo u izolaciji u Londonu. Timskim radom odgovaramo svim izazovima koji su pred nama, radimo od kuće, učimo i igramo se sa našim dvogodišnjim sinom Stefanom, i pažljivo pratimo sve vesti koje stižu iz Srbije. U kontaktu smo sa porodicom, za nas je to veoma važno, posebno što su članovi naše uže porodice i sami u izolaciji u drugim zemljama. Moj otac Aleksandar je u Beogradu, majka Marija da Glorija je u Sevilji, a Daničini roditelji Cile i Beba su u Parizu. Trenutno nam je najvažnije da su svi oni u dobrom zdravlju.

SVET NE MOŽE VIŠE DA IDE ISTIM STAZAMA: Prin Filip i princeza Danica sa malim Stefanom

Aktuelna pandemija je sasvim razotkrila i ogolila trenutnu iracionalnu i apsurdnu političku, ekonomsku i društvenu situaciju sveta u kome živimo. Kada se pandemija koronavirusa okonča moramo se potruditi da se ne ponavljaju greške iz prošlosti. Svet ne može nastaviti da ide stazom nejedinstva i da funkcioniše u sistemu koji naglašava profit nad svim drugim

Šta je za Vas najjači utisak u ovoj situaciji: Nemoć čoveka pred prirodom/nevidljivim neprijateljem, ili ljudske osobine koje u ovakvim situacijama isplivaju na površinu, od najboljih do najgorih…?

-Aktuelna pandemija je sasvim razotkrila i ogolila trenutnu iracionalnu i apsurdnu političku, ekonomsku i društvenu situaciju sveta u kome živimo. Kada se pandemija koronavirusa okonča moramo se potruditi da se ne ponavljaju greške iz prošlosti. Svet ne može nastaviti da ide stazom nejedinstva i da funkcioniše u sistemu koji naglašava profit nad svim drugim. Globalna solidarnost mora biti u fokusu svih nas, i ako budemo koračali tim putem, to će biti pobeda ne samo nad koronavirusom, nego i nad svim krizama koje bi mogle da pogode čovečanstvo u ovom veku. Da bi se zaštitilo lokalno, odgovorno društvo danas mora da ima snažno globalno prisustvo i glas. Znam da preporučena izolacija mnogima ne prija, ali ona jeste prilika da se sada, kada imamo više vremena nego ikada ranije, posvetimo sebi i svojim najmilijima. Kada sve ovo prođe, biće jasnije koliko smo produktivno i smisleno potrošili ovo dragoceno vreme koje imamo.

DETINSTVO U OTADŽBINI: Princ Stefan je prvi Karađorđevićč rođen u Srbiji posle 90 godina

Najavili ste da ćete se ove godine sa svojom porodicom konačno doseliti u Beograd. Da li će ova pandemija odložiti vaše preseljenje u Beograd ili taj plan i dalje stoji? Kada Vas možemo očekivati u Srbiji

-Pandemija koronavirusa promenila je ceo svet, brojni planovi i projekti stavljeni su na stranu. Međutim, ja sam dosledan svojim odlukama i obećanjima. Radujem se trenutku kada ću sa svojom porodicom doći da živim u Srbiju, svoju domovinu. Posebno mi je značajno da mom sinu Stefanu pružim ono što ja nisam imao, a to je da živi sa svojim narodom, jer će mu to omogućiti da stvori jedan jak osećaj nacionalnog identiteta. Verujem da će mu poznavanje kulture i tradicije svoje zemlje, svog porekla, omogućiti da se formira u jednu stabilnu ličnost. Takođe, Danica i ja imamo planove za neke buduće projekte na kojima ćemo raditi po našem povratku u Srbiju, a to će sasvim sigurno biti do kraja ove godine. Želimo da svojim primerom pokušamo da utičemo na društvo, fokusirani na razvoj u održivom smeru, da radimo na očuvanju kulturne baštine, kao i na drugim značajnim projektima za koje smatramo da će biti od koristi za razvoj našeg društva.

Da li planirate da sa suprugom i sinom živite u Dvoru na Dedinju ili ćete izabrati neku drugu lokaciju, među običnim narodom?

-Danica i Stefan su rođeni u Beogradu i divne uspomene nas vezuju za našu prestonicu. Naš izbor je da živimo usko povezani sa našim narodom. Stefan će ići u obdanište sa vršnjacima, mi ćemo raditi projekte koji će biti od društvene koristi. Moja porodica i ja živećemo isključivo od svog sopstvenog posla.

PORODICA NA OKUPU: Sa suprugom, sinom, roditeljima, tazbinom i patrijarhom na dvoru

Znam da mnogi mladi ljudi napuštaju Srbiju i odlaze u Evropu i Ameriku. Ne krivim ih za to, to je njihovo pravo. Ali važno je u Srbiji stvarati uslove za njihov povratak. I to je upravo ono na šta želim da pokušam da utičem. Pre svega da svojim ličnim primerom ohrabrim mlade, talentovane i uspešne ljude koji su napustili Srbiju – da se vrate.

Nastojaćemo da naše kraljevske titule budu korisne našoj zemlji i našim ljudima što je više moguće, a ne da koristimo titule za bilo kakve privilegije. Dinastija Karađorđević nastala je iz naroda, časnog srpskog naroda. Zato mislim da sve Daničine i moje akcije, sve naše aktivnosti, ne moraju biti opterećene strogim protokolima i formalnostima. Radićemo na tome da postignemo ravnotežu. Shvatam da su Srbi uvek želeli da se ponose dinastijom svog naroda, ali da bi nas doživljavali kao narodnu dinastiju, naša je dužnost da budemo deo tog naroda u svakom smislu te reči: da delimo njegovu sudbinu, probleme, način života…

ŽIVEĆE OD SOPSTVENOG RADA: Princ i princeza ne žele da uživaju privilegije u Srbiji

Šta je ono što Vas lično privlači da se vratite u Srbiju, u trenutku kada iz Srbije svake godine odlazi oko 50.000 mladih i školovanih ljudi, u potrazi za boljim životom?

-Razloga je mnogo. Prvi razlog je porodične prirode. Ja sam druga generacija Karađorđevića rođena u inostranstvu. Takve su bile istorijske prilike. Hvala Bogu, moj sin je, baš kao i moja supruga, rođen u Beogradu, u Srbiji. Moja dužnost kao oca je bila da omogućim svom sinu da živi u svojoj Otadžbini. Iskreno, i ja sam želeo da konačno živim i radim u svojoj zemlji, među svojim ljudima. Znam da mnogi mladi ljudi napuštaju Srbiju i odlaze u Evropu i Ameriku. Ne krivim ih za to, to je njihovo pravo. Ali važno je u Srbiji stvarati uslove za njihov povratak. I to je upravo ono na šta želim da pokušam da utičem. Pre svega da svojim ličnim primerom ohrabrim mlade, talentovane i uspešne ljude koji su napustili Srbiju – da se vrate. Kroz život u inostranstvu, naši ljudi stiču iskustvo, značajne kontakte i znanje. Sve ovo može biti veliki kapital Srbije, ako se ti ljudi iz inostranstva vrate. Kroz svoju karijeru stekao sam dragoceno znanje, vredne kontakte i nastojim da ih kroz rad u Srbiji učinim dostupnim za dalji napredak naše zemlje. Ključ spoznaje sebe jeste u ljubavi prema svom nasleđu i poštovanju svog porekla, a vredan rad je siguran put ka uspehu, u bilo kom sektoru.

NISMO IMALI SREĆU DA ODRASTAMO U SRBIJI: Prinčevi Aleksandar, Filip i Petar

Rođen sam, odrastao i obrazovao se daleko od Srbije, ali samo Srbiju doživljavam kao svoju domovinu. Kad god sletim na beogradski aerodrom osećam se kao da sam, nakon dugog putovanja, došao kući

Sve zemlje se u određenim proporcijama bore sa istim problemima kao što su nezaposlenost, nejednakost, ekonomija koja potencira lični profit, korupcija…Zašto bi svojim talentima i znanjem doprinosili jačanju tuđih ekonomija, a ne ekonomiji svoje zemlje? U tom smislu mislim da fokus svih nas mora biti da pomognemo svojoj zemlji, da u njoj stvaramo uslove za bolji život svih nas, naše dece…Da razvijamo i gradimo svoju zemlju, svoju ekonomiju. Dakle, apsolutno nisam protivnik toga da mladi ljudi odlaze u inostranstvo, da steknu dragocena znanja, iskustva, kontakte, ali smatram da je i vrlo važno da se vrate u Srbiju, jer će njihov povratak značiti i njima samima ali i Srbiji. Država će se razvijati zahvaljujući njihovom znanju, a oni će se bolje osećati kad su ”svoji na svome”. Danica je takođe veoma srećna zbog našeg povratka, ona je odrastala u Beogradu, na Vračaru, ali je vrlo rano otišla u Pariz, gde se školovala i posvetila svojoj umetničkoj karijeri. Sada se oboje, zajedno sa našim sinom, vraćamo tamo gde pripadamo. Rekao bih – konačno se vraćamo.

SVOJIM PRIMEROM VRATITI MLADE I ŠKOLOVANE LJUDE U SRBIJU: Karađorđevići

Recite nam iskreno, šta je to što Vam se u ovoj i ovakvoj Srbiji dopada, a šta je ono što Vam smeta?

-Ono što najviše volim jeste činjenica da se samo u Srbiji osećam kao kod kuće. Rođen sam daleko od Srbije, odrastao i obrazovao se daleko od Srbije, ali samo Srbiju doživljavam kao svoju domovinu. Kad god sletim na beogradski aerodrom, osećam se kao da sam nakon dugog putovanja ušao u svoju kuću. Upravo je taj osećaj pripadnosti nešto što najviše volim u Srbiji i naspram te činjenice svi nedostaci i manjkavosti naše zemlje ostaju u drugom i trećem planu. Srbija je tokom svoje istorije imala puno problema. Zato je teško reći „to i to mi smeta u Srbiji“, zato što sam svestan da su te loše stvari direktna posledica velikog istorijskog tereta koji Srbija vekovima nosi na svojim ramenima. Želeo bih da građani Srbije imaju viši životni standard, da spoznaju i više poštuju svoje običaje i kulturu, da im se otvaraju nove perspektive, da obogaćuju sebe, i budu slobodan narod. To doprinosi kvalitetu života svakog pojedinca. Takođe bih voleo da svi zajedno obratimo više pažnje na ekologiju, zaštitu životne sredine i da više vremena provodimo u prirodi. Danica i ja ćemo se u budućnosti zalagati za očuvanje prirodnih lepota i kulturne baštine Srbije.

Mislima uz Srbe u Crnoj Gori i na Kosovu

– Naše misli su i danas bile uz naš narod u Crnoj Gori. Slike koje su nam juče i danas stigle iz srpske Sparte vredne su divljenja i ponosa i ulivaju nadu da ćemo se kao narod i kao Crkva Božja izboriti sa svim nedaćama i problemima u kojima se nalazimo – napisao je princ Filip Karađorđević za Badnje veče ovge godine na Fejsbuku povodom dešavanja u Crnoj Gori, te dodao:

AKTIVNO UZ SRBE SA KOSOVA: Princ i princeza sa vladikom raško-prizrenskim Teodosijem

– U mislima smo danas bili i sa našim narodom na Kosovu i Metohiji. Fotografije sa proslave Badnje večeri u Visokim Dečanima, u Đakovici, Velikoj Hoči, liturgija u Gračanici – svedoče o neustrašivosti i nepokolebljivosti pastira naše Crkve i našeg naroda da verno svjedoče pravoslavnu vjeru i srpsko ime na tom najsvetijem prostoru naše zemlje. Najhrabriji i najčasniji ljudi našeg vremena, između ostalog, žive na prostoru Kosova i Metohije i Crne Gore. Hvala im za svu nadu koju nam ulivaju svojom istrajnošću, vjerom i ljubavlju koju svjedoče svojim djelima – istakao je Filip Karađorđević.

U DRUGOM DELU INTERRVJUA (PETAK):

*O sporu sa ocem i maćehom oko slika sa dvora Karađorđevića koje su vraćene Narodnom muzeju * Navodnim sukobima sa braćom Petrom i Aleksandrom * Kritikama javnosti na račun njegovog oca Aleksandra i njegovog lošeg poznavanja srpskog jezika * Prijateljstvu sa prinčevima Vilijemom i Harijem i odlukom ovog drugog da se odrekne kraljevskih povlastica

Piše: Antonije Kovačević Foto: Privatna arhiva/Marko Vučković, Nikola Rudić, Dalibor Danilović, Point de Vue, Huan Carlos Amaya

YOU MAY LIKE