Connect with us

aktuelno

ZAŠTITNO LICE SHARKFESTA Andrej Gajić: Težak je put do National Geographic-a

Published

on

Andrej Gajić mladi je naučnik, autor, dubinski ronilac, ROV pilot, nagrađivani podvodni fotograf i padobranac. Rođen je u Jajcu prije 29 godina, a kroz život se selio više od 15 puta, piše Jasmin Alibegović za Al Jazeera Balkans.

Formalno obrazovanje stekao je na Univerzitetu u Sarajevu, sa akademskim tezama zasnovanim na evoluciji i patologiji pena u Malostonskom zalivu.

Trenutno je poziciji šefa Shark Tales pri National Geographic u Washingtonu kao i direktora Centra za marinsku i slatkovodnu biologiju Sharklab ADIRA u Naxxaru.

Mnogo prepreka

“Odrastanje u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini stvorilo je nezamislivo mnogo prepreka ka ostvarenju ovog sna, no ipak nikada nisam odustao od istog. Uz mnogo vjere, truda i rada, zajedno sa bezuslovnom podrškom roditelja daleko više od onog što su mogli, danas sam jedan od svega nekoliko naučnika National Geographic (NatGeo) koji se bave ovom objektivno vrlo teškom skupinom”, kaže Andrej Gajić koji je i član Nadzornog odbora za istraživače pri NatGeo.

U okviru svog posla, radio je na razumijevanju mehanizama nastanka i razvoja bolesti morskih pasa i raža usljed sve većeg zagađenja (primarno mikroplastike i ratnog otpada), kao i razvoju dugoročne in-situ konzervacije jedinstvene na regionalnim nivou duž Mediteranskog mora.

“Bio sam zadužen za publiciranje većeg broja radova i dvije knjige. Pored naučnog angažmana, predavao sam i na brojnim NatGeo konferencijama u SAD-u i Europi, te sudjelovao i u snimanju nekoliko mini-docudrama emisija”, ističe sagovornik AJB-a.

Ostvarenje sna

Upravo će Andrej Gajić ove godine biti zaštitno lice Sharkfesta u NatGeo, čije će emitovanje trajati od 19. jula do 9. augusta, a koji gledateljima donosi vrlo interesantan i naučno zasnovan program posvećen ajkulama i ražama.

“Kada me naša direktorica nazvala nekad u martu i javila da ću biti jedno od zaštitnih lica ovogodišnjeg Sharkfesta na NatGeo WILD-u, bilo je to kao ostvarenje onog sna koji se nikada ne usudite sanjati”, priča Gajić.

Također, pri NatGeo Learning primarno radi i na seriji edukativnih knjiga za učenike srednjih škola koje u svom kurikulumu prate njegov poslovni i privatni život, što za njega zasigurno predstavlja jedan od najuzbudljivijih angažmana do sada.

“Obzirom da sam navikao da svaki moj angažman se veže isključivo za nauku, krajnje je neobično čitati isječke iz udžbenika za srednju školu, a potpuno je nestvarna činjenica da će srednjoškolci duž svijeta za domaće zadatke imati eseje o tome kako je moj bend dobio ime, koje igrice volim da igram te koji su mi omiljeni filmovi i zašto. Ipak, činjenica da su me naši urednici odabrali zajedno sa još par naučnika od nas više od 5.000 nosi iznimno veliku odgovornost i obaveze, koje se primarno ogledaju u stalnoj potrebi za usavršavanjem i radom, kako na sebi, tako i u poslu kojim se bavim”, ističe mladi naučnik.

Bezuslovno neodustajanje

Smatra da uspjeh ne predstavlja ništa drugo nego upornost.

“Glavni razlog neuspjeha većine mladih ljudi jeste nepostojanost, koja vodi i brzom odustajanju nakon nekoliko često i banalnih prepreka. Vjerujem da tok misli u velikom dijelu upravlja životom, te da je za postizanje onog što društvo definiše kao ‘kapitalni uspjeh’ potrebna iznimno čvrsta volja, još čvršća vjera i bezuslovno neodustajanje. Put do pozicije u NatGeo najlakše je definisati kao neopisivo težak, no daleko je teže ostati na istoj”, mišljenja je.

Dodaje kako boravak pod vodom predstavlja krajnje opasnu akivnost. Primarno usljed topivosti gasova u tijelu ronioca pod određenim pritiscima čija vrijednost raste povećanjem dubine i vremena pod vodom.

“Velika većina mojih terena na Mediteranu odvija se noću, obzirom na cirkadijalni ritam životinja kojima se prvenstveno bavim. Najčešće boravim na dubinama ispod 40 metara, oko ponoći, posve sam na muljevitim suptratima gdje je ukupna vidljivost nerijetko manja od dužine moje ruke. Na ovakvim staništim susrećem golubove, drhtulje, žutulje i pojedine morske pse s kojima najviše radim. Nerijetko stupam u krajnje bliske interakcije poput hranjenja ili palpacije životinja. Ovakve interakcije zasnovane su na pokušajima tumačenja krajnje kompleksnih etoloških obrazaca”, objašnjava Gajić.

Plastika na dubini od 11 km u Tihom okeanu

Prema njegovim riječima, djelovanje čovjeka na prirodu je kranje složeno te danas ne postoje mjesta na planeti na kojima ne vidimo tragove civilizacije.

“Kada se spustimo u dubine Marijanske brazde (najdublja brazda u Tihom okeanu, op. red.) na više od 11 kilometara, nalazimo plastične polimere… isto zagađenje susrećemo i na najvišim planinskim masivima, kao i udaljenim polovima. Rapidnim razvojem tehnologije u posljednja dva vijeka čovjek se sve više otuđuje od planete i postaje joj stranac, razorivši sklad i harmoniju brojnih ekosistema. Kako, gotovo pa prokleta, želja za vlastitim dobrom upravlja ovim svijetom to se svaki dan sve više šuma krči, ratni otpad se baca u naša mora, a mnoge vrste se nepovratno istrebljuju”, govori Gajić koji smatra da se upravo sada nalazimo na jednoj raskrsnici i možda kucamo na vrata još jednog velikog izumiranja, kojeg zaokupirani svojim svakodnevnim aktivnostima, nismo ni svjesni.

Osvrnuo se i na gradnju Pelješkog mosta i utjecaj na ekosistem Jadranskog mora, a posebno ajkule i raže.

“Vjerujem da će se pojedine vrste u većem broju mrijestiti u Neumskog zalivu, obzirom na uznemiranjvanje, na što već i upućuju dokazi sa preliminarnih istraživanja, a što je i sasvim logično. Ipak, da bi se nešto konkretno reklo na ovu temu neophodno je sprovesti ozbiljnu naučnu studiju, zasnovanu na nekoliko hipoteza, a tek onda iznijeti zaključke potkrijepljenje objektivnim istinama – što je u ovom trenutku svakako nemoguće”, ističe naš sagovornik.

‘Ne vidim mlade istraživače u BiH’

Tvrdi da je nemoguće dati komentar niti kritiku na odnos države BiH prema nauci, jer on gotovo pa i ne postoji.

“Na veliku žalost, nešto i ne vidim mlade istraživače prirodnih nauka u našoj državi, tek vrlo raritetne i krajnje ogorčene mlade indvidue prepune motiva i želje za radom, koji im ovaj sistem polako guši. U velikoj većini akademskih krugova vlada tek vlastiti interes, ego i sujeta dok je nauka miljama daleko, što se ogleda prvenstveno u kvaliteti i kvantitetu projekata koji se sprovode u BiH i publikacijama kao osnovnom pokazatelju, zatim rejtingu na Scholaru, kao i svim drugim krajnje objektivnim mjerilima. Na koncu, naravno, treba odati priznanje onim izuzecima i naučnicima čiji je rad prepoznat i vrlo cijenjen na globalnim nivou, no takvi su u manjini.”

Privredni kolaps i zdravstveni rizici uzrokovani pandemijom korona virusa u potpunosti su izmjenili sve njegove planove za ovu godinu.

“U izvornom planu za ljeto i jesen ove godine bili su nam tereni u Vijetnam, Galapagos, Panama Costa Ricu, zatim Karibe, primarno Belize koje smo kolegica i ja vrlo vjerovatno trebali voditi za NatGeo Expeditions – kao i veći broj studija na sjevernom Mediteranu, uključujući i istočni Jadran. Već sredinom aprila, gotovo svi programi na kojima smo radili, ili smo trebali raditi, prolongirani su ili odgođeni. Sada se samo okrećem nekim drugim aktivnostima koje sam silom prilika prije zapostavljao. Svu pažnju i energiju sam usmjerio na iznimno značajne stavke vezane za uspostavu jedinstvene zakonske zaštite elasmobranhija na regionalnim nivou u Mediteranu, što je svakako jedan od mojih najvažnijih programa koje vodim”, kaže mladi naučnik.

Educirat mlade naučnike i podići svijest javnosti

Njegove jedine želje su da dođe do opipljivih i konkretnih pozitivnih promjena u prirodi, primarno u zašiti vrsta i staništa koje nastanjuju. Bilo da se radi o morskim psima u Mediteranu, ili pak psima lutalicama na ulicama Donjeg Vakufa u srcu BiH.

“Svi moji planovi usmjereni su ka postizanju rezultata koji će osigurati revitalizaciju, dugoročnu zaštitu vrsta i/ili staništa, educirati mlade biologe, ekologe, veterinare, ali i podići svijesti javnosti. Koliko god neizmjerno sreće čovjeku donosili pojedini karijerni uspjesi, okrenuo sam se ostvarivanju onih, manje zapaženih ali daleko važnijih, uspjeha koji će donijeti opipljiv rezultat po pitanju vrsta i ekosistema kojima se bavim. Tako, to što imam gotovo trocifren broj solidno citiranih publikacija ne smatram toliko značajnim dok ne vidim direktno poboljšanje stanja u prirodi”, naglašava ovaj ambiciozni istraživač.

Mladima poručuje da ne odustaju te da imaju vjere u sebe.

“Ostvarenje vaših snova sigurno je mnogo ostvarljivije nego što se to ponekad čini. Sam sam, odveć mnogo puta, bio u tunelima u kojima nisam vidio svjetlo na kraju. Ključ je svakako ne odustati, imati vjere i biti zahvalan na trenutnoj situaciji dok se teži ka boljoj. Smatram da će svaki rad, ukoliko postoji dovoljno strpljenja, donijeti zapažene rezultate”, zaključuje Andrej Gajić.

Izvor: Al Jazeera Balkans
Foto: Printsvreen Youtube / National Geographic Turkiye

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Advertisement