Chicago, IL
39°
Partly Cloudy
6:36 am7:13 pm CDT
Feels like: 37°F
Wind: 4mph NNE
Humidity: 63%
Pressure: 30.11"Hg
UV index: 0
9 am10 am11 am12 pm1 pm
41°F
43°F
43°F
45°F
45°F
SatSunMonTueWed
57°F / 37°F
46°F / 41°F
46°F / 41°F
43°F / 36°F
41°F / 34°F

Published 3 years ago

By admin

UKLETI PRSTEN KRALJICE TEODORE: 800 godina je ležao u grobnici, a iskopao ga je kralj Aleksandar! (FOTO)

Misterija zlatnog prstena kraljice Teodore, majke cara Dušana, traje više od jednog veka – otkad je iskopan u manastiru Banjska kraj Zvečana.

Izuzetni primerak nakita iz doba Nemanjića preživeo je bezbrojna pustošenja srpskih zemalja tokom 800 godina, koliko je počivao u tmini kraljevske grobnice. Samom igrom sudbine, ponovo je zablistao na svetlu dana, i to 1915. godine, usred pakla Prvog svetskog rata.

Teodorin prsten predstavlja remek-delo zlatarstva i primenjene umetnosti. Na njemu prisutna stilska mešavina vizantijskih i zapadnjačkih, gotičkih elemenata, smatra se odlikom srpske srednjovekovne, kao i srednjoevropske primenjene umetnosti. Spoj dragocenih materijala i vrhunske izrade svedoči o dostojanstvu i visokom društvenom statusu vlasnice.

Manastir Banjska kod Zvečana

Na glavi prstena je urezan dvoglavi orao, a na vratu teče natpis na crnoj pozadini nijela: „Ko ga nosi pomogo mu Bog”. Karika prstena je ukrašena geometrijsko-floralnim prepletom i predstavom fantastičnih životinja, sa repovima završenim polupalmetama. Tako su programom predstava na prstenu obuhvaćene dve celine. Dvoglavim orlom naznačeno je plemenito poreklo vlasnika, dok čudovišne životinje i natpis u nijelu ističu profilaktičku, zaštitnu ulogu prstena.

Da je ovaj komad nakita izuzetan primerak zlatarstva koje je cvetalo u Novom brdu i Trepči, to su već na prvi pogled shvatili i tragači za Milutinovim blagom, koji su ga pronašli u starom grobu u priprati manastirske crkve.

Kad su videli dvoglavog orla na glavi prstena zaključili su da je reč o grobu visokog velmože, a kad su otkopali karličnu kost shvatili su da je reč o ženi. Sinulo im je da su tu pronašli grob kraljice Teodore, a prsten je odmah odnet regentu Aleksandru, koji je po svemu sudeći prisustvovao iskopavanju.

Prsten kraljice Teodore

U Narodnom muzeju ističu da je veoma malo sačuvanih zlatnih prstenova visokog ranga u Srbiji i da Teodorin nema premca. Njegova vrednost, u vreme kad je napravljen, odgovarala je vrednosti dvogodišnjeg poreza koji je plaćalo seosko domaćinstvo.

Poseban značaj prstenu daje heraldički simbol dvoglavog orla i jedinstvena urezana formula „Kto ga nosi pomozi mu Bog“. Taj zaštitni natpis istovremeno ga čini i hrišćanskim i magijskim, a dodatnu moć mu daju vukovi izgravirani na karikama. Ovakvo prstenje smeli su da kuju samo posebni majstori kovači.

U srednjovekovnoj Srbiji koja je opisivana kao zemlja zlata bilo je mnogo dragocenog nakita, ali prsten kao Teodorin nije mogao svako da nosi. Istočnorimskog dvoglavog orla imao je pravo da koristi samo onaj ko je u rodu s carskom porodicom. Nemanjići su bili prvi među balkanskim vladarima koji su se orodili s carskom kućom Paleologa i dobili pravo da koriste simbol imperijalnog dvoglavog orla „koji zakriljuje i istok i zapad“.

Ni zaštitni natpisi nisu retki na prstenovima, ali obično se odnose na konkretnu osobu, dok Teodorin prsten ima magičnu formulu koja se, bar na prvi pogled, odnosi na bilo kog nosioca. Zato ga je kralj Aleksandar Karađorđević kao amajliju nosio na zlatnom lancu za sat, što su zabeležili njegovi savremenici.

Zabeleženo je i to da je kralj Aleksandar jedno vreme prsten nosio na ruci, a potom kao privezak na lancu za sat. Smatrao ga je amajlijom, međutim, kada su i do njega stigle priče da je prsten uklet, pre svega jer je reč o svetinji koja ne sme biti odvojena od osobe za koju je specijalno kovana, kralj je požurio da ga se što pre otarasi.

Poklonio svom prijatelju, tadašnjem advokatu Blagoju Barlovcu, koji se takođe plašio prokletstva, pa je Teodorin prsten 1926. godine u tajnosti predao Narodnom muzeju u Beogradu.

Narodni Muzej u Beogradu

Da li je Teodorin prsten zaista bio uklet, niko ne može reći sa sigurnošću. Ljubitelji teorija zavere i alternativne istorije ističu kako ubistvo kralja Aleksandra u Marseju , kao i smrt advokata Barlovca neposredno nakon što je prsten predao Narodnom muzeju, mogu biti dokaz zle kobi koja prati prsten. Među brojnim legendama o prstenu, možda i najpopularnija je ta da “ne sme da ga nosi ruka nedostojna Nemanjića”.

Sa ruke kraljice Teodore skinut je još jedan, manje vredan, srebrni prsten. Pretpostavlja se da je završio u kolekciji jedne moćne beogradske porodice, a da je potom prošvercovan u inostranstvo. Danas je u navodno i dalje vlasništvu jedne bogate srpske porodice. Ne zna se koliko je plaćen i da li je i on vlasnicima donosio nesreću.

Kraljica Teodora Smilec je bila bugarska princeza i kraljica Srbije, kao prva supruga srpskog kralja Stefana Uroša III Dečanskog. Njena vladavina trajala je od januara do oktobra 1322. godine. Teodora je bila majka prvog srpskog cara, Dušana Silnog i ćerka bugarskog cara Smileca (1292-1298) i Smilecine. Udala se za Stefana Dečanskog početkom 14. veka. Živela je u Zeti od 1306. do 1314. godine, nakon čega njena sudbina nije poznata.

Izvor: Serbian Times / Mediji
Foto: Wikimedia Creative Commons

YOU MAY LIKE