Chicago, IL
34°
Clear
6:38 am7:12 pm CDT
Feels like: 30°F
Wind: 3mph W
Humidity: 64%
Pressure: 30.17"Hg
UV index: 0
5 am6 am7 am8 am9 am
32°F
30°F
30°F
32°F
36°F
FriSatSunMonTue
46°F / 43°F
52°F / 37°F
45°F / 43°F
48°F / 41°F
45°F / 36°F

Published 3 years ago

By admin

ISTORIJSKI IZBORI: Otvorena birališta u američkim državama!

Građani SAD na predsedničkim izborima biraju između aktuelnog šefa države, republikanca Donalda Trampa i kandidata demokrata Džozefa Bajdena.

Prva američka država koja je otvorila biračka mesta je Vermont, gde su glašači mogli da se izjasne već u 5.00 po lokalnom vremenu (11 po nasem), a nakon njih je glasanje otpočelo u Konektikatu, Virdžiniji, Njujorku i Nju Džersiju, gde su birališta otvorena u 6.00 sati, preneli su američki mediji.

Na istočnoj obali Amerike otvorena su birališta na predsedničkim izborima u podne po srednjeevropskom vremenu i prva će se zatvoriti, počevši od ponoći.

Nešto kasnije, zbog različite vremenske zone, biračka mesta će biti otvorena i u državama centralnog dela SAD, a najkasnije na zapadu.

U SAD se birališta otvaraju i zatvaraju u šest vremenskih zona, a poslednja će to učiniti Aljaska, u sedam ujutro u sredu po srednjeevropskom vremenu.

Ishod izbora za Senat SAD možda ne bude poznat do januara

Osim novog predsednika, američki građani s pravom glasa takođe biraju 35 članova Senata i celi Predstavnički dom, niz državnih i lokalnih zvaničnika te glasaju o nizu referendumskih pitanja od porezne politike do zakona o drogi.

Amerikanci uz predsednika biraju i članove Kongresa SAD, a da li će većinu u Senatu imati republikanci ili demokrate možda neće biti poznato do početka decembra ili januara.

Trećina članova Senata, u kojem republikanci trenutno imaju većinu, bira se svake dve godine, a mandat senatora traje šest godina. Ko će imati većinu u narednom sazivu Senata, možda neće biti odmah poznato zbog izbornih zakona u saveznim državama Džordžija i Luizijana. 

Jedinstven izborni sistem

Izborni sistem SAD je jedinstven, pošto ne pobeđuje nužno kandidat koji osvoji najviše glasova na nivou cele zemlje, već koji “skupi” najmanje 270 od 538 takozvanih elektora.

Glasači se ne opredeljuju direktno za Trampa (74) ili Bajdena (77), već biraju elektore, demokrate ili republikance, koji u decembru formalno biraju predsednika (elektorski koledž). Pošto je taj čin formalnost, pobednik se zna odmah posle izbora.

Kandidat koji pobedi u jednoj saveznoj državi “dobija” sve njene elektore, osim u Mejnu i Nebraski. Elektore Mejna i Nebraske kandidati mogu da podele, zavisno od rezultata na nivou izbornih jedinica tih država.

Izvor: N1 / Sputnjik Foto: Facebook / B Media Group

 

YOU MAY LIKE