Chicago, IL
39°
Clear
6:36 am7:13 pm CDT
Feels like: 39°F
Wind: 2mph NW
Humidity: 62%
Pressure: 30.08"Hg
UV index: 0
4 am5 am6 am7 am8 am
37°F
37°F
36°F
36°F
37°F
SatSunMonTueWed
57°F / 39°F
46°F / 41°F
46°F / 41°F
45°F / 36°F
43°F / 34°F

Published 3 years ago

By Antonije Kovačević

ISTORIJA SRPSKIH KAFANA: Kako su Obrenovići i Karađorđevići smenjivani uz predjelo, pivo i gemišt

Često se čuje kako jedan grad ne čine zgrade nego ljudi, ali bez pravih kafana, restorana, kafea nema ni srećnih gradova. Sedneš u najbolju kafanu i ceo grad prođe pored tebe. Kafana je oduvek bila raskrsnica života, najvitalnija institucija, oaza slobode i jednakosti, a njena društvena funkcija je najzaslužnija što je baš zovemo institucijom.

Pesnik Sima Pandurović je tvrdio da je kafana i socijalna institucija prvog reda: gladnog nahrani, žednog napoji, beskućniku pruži krov, a usamljenom društvo. Demokratija je osnov kafanske kulture – spaja nespojivo. Makar je tako nekada bilo.

Turci su još 1522. u jednoj zgradi na Dorćolu otvorili kafanu i u njoj služili kafu. Prema knjizi “Stare kafane Beograda” Vidoja Golubovića tek posle Beograda, prvu kafanu, 1592. godine dobija Sarajevo, u Londonu se otvara 1652., dve godine kasnije u Marseju, a  Beč je već okasnio – 1683. godine.

Mesta gde se rađala javnost

Gde su danas London i Beč u odnosu na Beograd, kada su u pitanju, kafane, restorani, bistroi ili sve ono što se nekada zvalo han, karavan, saraj, mehana, kavana, birtija, bife, gostionica, aščinica, krčma, bar? Izgleda da smo u međuvremenu mi malo okasnili…

Ekspanzija evropskih kafana bila je tokom 17. i 18. veka. Sa razvojem ovih  javnih ustanova i njihovim istovremenim preklapanjem sa starim formama javnih prostora – tavernama, u zapadnoj Evropi javljaju se prvobitni oblici javne građanske sfere, onako kako je to primetio Habermas.

Kafane su mesto društvene kritike i utoliko su neretko predstavljale opasnost za vladajuću klasu. Kafei su bili centri u kojima je kružila literatura, koja je na različite načine dovodila u pitanje temelje postojećeg poretka, od naučnih izdanja sve do pornografskog materijala.

U kafanama su u toku revolucije 1789-1794 formirane prve političke organizacije, na primer jakobinci, a u njima su takođe pokrenuti i prvi radikalni listovi tog vremena. Zato su kafane bile prve na listi ustanova koje su reakcionarni režimi nastojali da suzbiju.

ŠPRICER-HOROR: Veliki britanski režiser Alfred Hičkok u Skadarliji, sa Milenom Dravić

Međutim, tokom druge polovine 19. veka, broj kafana u svim evropskim gradovima ipak je bio u stalnom porastu i kafana kao ustanova postaje sastavni deo javnog života. Alkohol je još tada imao izuzetno važnu socijalnu dimenziju: samim činom ispijanja alkoholnog pića, ponekad pomešanog sa krvlju, potvrđivano je polaganje zakletvi, zaključivanje poslovnih dogovora ili rešavanje pravnih sporova.

Srpske kafane, prevrati i revolucije

U kafani je rođen stranački život u Srbiji, mnoge političke, kasnije će se ispostaviti i istorijske odluke donete su za kafanskim stolom. Sentandrejska skupština, na kojoj su svrgnuti Karađorđevići i na vlast vraćeni Obrenovići 1858. godine, održana je u “Srpskoj kruni.” A 1860. godine Nikola Hristić, tadašnji gradonačelnik Beograda, izdao je naredbu da se stanovništvo u kafani može zadržavati do 23 sata, a posle tog vremena niko ulicom ne sme da hoda bez fenjera.

U NJIMA SE ODVIJALA ISTORIJA: Obrenovići su vraćeni na vlast u “Srpskoj kruni” 1858.

Danas, 160 godina kasnije, usled svetske pandemije, srpske kafane rade do 17 sati, vikendom su zatvorene, a sada umesto fenjera – maske.

U kafani se oduvek dešavao život u svoj svojom punoći: prikazivane su predstave, održavani koncerti sastajali su se sportski i partijski moćnici, posle prvog Svetskog rata u “Kasini” su se održavale i sednice Narodne skupštine. Danas se odluke ne donose u skupštinskom restoranu, tamo se samo uglavnom jede i pije za džabe, skupštinski restoran dođe kao kantina za uglavnom bogate i delimično ugojene narodne tribune.

NEKAD KAFANA-NARODNA SKUPŠTINA: Danas je “Kasina” mesto za noćne izlaske

Kafana ima posebnu magiju – prva sijalica u  Beogradu zasijala je u kafani “Proleće”, u današnjoj Masarikovoj ulici, a na tom mestu se danas nalazi zgrada “Elektrodistribucije”.

“TRI LISTA DUVANA”: U ovoj čuvenoj kafani je zazvonio prvi telefon u Srbiji

Prvi telefon u Beogradu zazvonio je u “Tri lista duvana”, a prvi beogradski sajam knjiga održan je 1893. u “Kolarcu”, koji je bio jedna od najreprezentativnijih kafana. Nalazio se u Makedonskoj ulici, sa fasadom u klasicističkom stilu, velikom salom gde su se održavali balovi,  a tu su se i igrale predstave pozorišta Brane Cvetkovića – “Orfeum”. Tu je bio i jedan od prvih bioskopa u Beogradu.

LEGENDARNI “KOLARAC”: U njemu je održan prvi Beogradski sajam knjiga

Inače, u kafani “Zlatni krst” prikazana je 25. maja 1896. prva javna bioskopska projekcija u Beogradu. U kafani je zasvirao i prvi strani violinista – 1894.godine. “Kolarac”, koji je bio smešten u sklopu zgrada koje su pripadale Iliji Milosavljeviću, poreklom iz Kolara, sastajali su se političari, oficiri i državni činovnici. Srušen je za vreme nemačkog bombardovanja 1941.godine.

“ZLATNI KRST”: Beogradska kafana u kojoj je održana prva filmska projekcija

Kafanska istorija buja na sve strane – na prelazu prošlih vekova u današnjoj Makedonskoj ulici, od 40 kuća – 17 su bile gostionice. Miloš Obrenović je na vlast vraćen po drugi put u kafani “Velika ili Kneževa pivara”. U gostionici “Imperijal” 1891. održan je zbor beogradskih novinara gde je odlučeno da se obnovi Srpsko novinarsko društvo koje je preimenovano u Srpsko novinarsko udruženje.

MILOŠ OBRENOVIĆ JE U NJOJ DRUGI PUT VRAĆEN NA VLAST: Velika ili Kneževa pivara

Protesti zbog birtije

U kafanama su se uređivale novine, pesnici i boemi su spavali i poetisali, dolazili su advokati i svedoci na suđenjima, oduvek su to bila mesta sportskih mešetarenja, tu se pucalo i plakalo, a vodila se visoka i ona malo niža politika.

U prvo vreme u kafanama se služila samo kafa. Putopisac pod imenom Keper 1740. opisuje kafanu “Crni orao” na Dorćolu, kao najbolju u gradu. Nalazila se na uglu današnjih ulica Dušanove i Kralja Petra, na spratu gde se stizalo trošnim drvenim stepenicama, nije imala stolove i stolice, već minderluk, (meko sedište duž zida, prekriveno ćilimom) na kome je moglo da se leži, a visina kafane je bila takva da čovek nije mogao da se uspravi. Zidovi su bili išarani u jarkim bojama.

TURSKO DOBA: Atmosfera u kafani “Crni orao” sredinom 18.veka

Kafana “Dardaneli“, koja je srušena 1901. godine, a nalazila se ne mestu današnjeg Narodnog muzeja, koji sva sreća još uvek nije srušen, bila je stecište boema. Kada je doneta odluka o likvidaciji kafane “Dardaneli” izbili su ozbiljni protesti. Protestvovalo se zbog jedne kafane, pa vi vidite gde smo sada.

ZBOG NJE SU IZBILI NEMIRI: Kafana Dardaneli se nalazila na mestu Narodnog muzeja

Nekada se tačno znalo i šta je kafana a šta mehana, jer se u mehanama moglo dobiti pored pića i prenoćište, a u kafanama ne. U mehanama su se sastajali trgovci, preteče današnjih biznismena, radi kalkulisanja i špekulisanja, a u kafanama se dvadesetih godina 19. veka uživalo  u piću, gurmalucima, starogradskim pesmama, ali, što ne reći i bludu.

Prve kafanske zvezde

Propisom koji je 1859. doneo knez Miloš Obrenović bilo je naređeno da i kafane i mehane moraju biti izgrađene od čvrstog materijala i da je obavezan ulaz sa čela, a nikako iz dvorišta. Poseban šmek kafanama dalo je Društvo za zabavu i uveseljavanje “SUZ” koje je osnovao Mihajlo Petrović Alas, Mika Alas. Sastajalište im je bilo u kafani kraj Bajlonijeve pijace. Atmosferu su pravili orkestri, takozvane “muzičke bande”, muzičari koji su svirali doboš, zurle, bubnjeve, gočeve, frulu, tramurice, gajde, gusle, čemanete…

Prve kafanske zvezde bile su Sofka i Vukica Vuka, čija je popularnost između dva svatska rata bila veća od fudbalera Moše Marjanovića, a stajale su uz rame sa glumicom, koju i danas živi u ukrštenicama, Itom Rinom. Sofka, muzička zvezda Skadarlije i kafane “Kod dva jelena” je sa svojim mužem, violinistom Pajom Ciganinom snimila više od 40 ploča, neke u Parizu i Berlinu, a uz njene pesme “Zulfi mori Zulfe” i “Lepa Fata” mirili su se najljući stranački protivnici.

U SRCU SKADARLIJE: Legendarna Sofka je bila glavna zvezda kafane “Dva jelena”

Tačno se znalo kakvi gosti gde dolaze, koje piće se služi i kakve su teme na meniju. U ”Srbiji” su se okupljali frankofili, fudbaleri i navijači SK Jugoslavija, pozorišni glumci i operski pevači, čekajući da se u kasne sate pojavi Branislav Nušić.

Nekada je bilo jasno gde sede radikali, a gde naprednjaci, gde se skupljaju liberali, a gde socijalistii znalo se da treba poslati špijune maskirane u obične goste u suparnički tabor. Svoje kafane imali su i industrijalci, pa je u Skadarskoj ulici postojala kafana “Bajloni”, dok je kafana “Smutekovac”, nazvana po svom vlasniku Čehu, pripadala Vajfertu, a legenda kaže da je prilikom kratke posete Beogradu tu boravio i Nikola Tesla.

Između dva svetska rata demokrate su boravile u “Barajevu” (na uglu ulica Beogradske i Krunske), gde se služila hrana u tanjirima od češkog porcelana i bila je jedna od retkih koja je imala drveni pod. Članovi “Slovenske ljudske stranke” su išli u “Ljubljanu”, a ministri Cvetkovićeve vlade najradije su bivali u “Maderi”.

MADERA: Omiljeni kutak srpskih političara i biznismena već 100 godina

Usledećem nastavku saznajte: U kojoj su se kafani za vreme rata sreli Tito i Draža, u kom su beogradskom klubu Apis i zaverenici spremali svrgavanje Obrenovića, a gde su Gavrilo i Mladobosanci planirali atentat na Franca Ferdinanda…

Piše: Aleksandar Đuričić Foto: Wikipedia, Kasina, Dva jelena, Madera

YOU MAY LIKE