Dok se ministar finansija Siniša Mali hvali rastom budžetskih prihoda i boljim stanjem javnih finansija od planiranog, Srbija je samo tokom septembra napravila budžetski deficit od čak 106,2 milijarde dinara, odnosno oko 903 miliona evra, ekskluzivno otkriva nedeljnik Radar.
Prema podacima do kojih je došao Radar, septembarski manjak bio je za gotovo osam milijardi dinara veći od ukupnog deficita ostvarenog tokom prvih osam meseci ove godine.
Ministarstvo finansija je 5. oktobra saopštilo da je deficit na kraju avgusta iznosio 98,4 milijarde dinara, odnosno oko 838 miliona evra, što je za 78 milijardi dinara manje od planiranog. Međutim, prema saznanjima Radara, već krajem septembra ukupni deficit dostigao je 204,6 milijardi dinara ili približno 1,74 milijarde evra.
To znači da je država tokom septembra svakodnevno trošila u proseku oko 30 miliona evra više nego što je prihodovala.
Rashodi rastu mnogo brže od prihoda
Iako je Mali prilikom predstavljanja rebalansa budžeta isticao rast prihoda, podaci do kojih je došao Radar pokazuju da su državni rashodi rasli znatno brže.
U prvih devet meseci 2026. godine prihodi su dostigli 15,7 milijardi evra, što je povećanje od 12,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Istovremeno, rashodi su porasli za oko 20 odsto, na čak 17,5 milijardi evra.
Samo tokom septembra država je potrošila 296,6 milijardi dinara, odnosno oko 2,5 milijardi evra, što je 65,6 odsto više nego u septembru 2025. godine.
Prema pisanju Radara, značajan deo povećane potrošnje odnosi se na transfere organizacijama obaveznog socijalnog osiguranja, koji su dostigli 81,1 milijardu dinara. Iz tih sredstava finansirani su različiti oblici jednokratne pomoći, neposredno pred parlamentarne izbore zakazane za 25. oktobar.
Kineski Ziđin uplatio 87 miliona evra
Budžetski minus bio bi još veći da država nije dobila uplatu kompanije Serbija Ziđin koper.
Kako otkriva Radar, ta kompanija je 24. septembra u budžet uplatila 10,26 milijardi dinara, odnosno oko 87 miliona evra, na ime dividende po osnovu državnog vlasničkog udela od 37 odsto.
Reč je o prvoj takvoj uplati otkako kompanija posluje u Srbiji. Prema pisanju nedeljnika, od 2020. do 2025. godine Ziđin je ostvario neto dobit veću od 1,5 milijardi evra, a da je profit redovno raspodeljivan prema vlasničkim udelima, državi bi do sada pripalo oko 563 miliona evra.
U Ministarstvu finansija, prema saznanjima Radara, očekuju dodatne uplate od Ziđina, ali i najmanje 10 miliona evra od kompanije Beograd na vodi, u kojoj država takođe ima manjinski vlasnički udeo.
I Narodna banka pomogla državnoj kasi
Značajna sredstva u budžet stigla su i iz Narodne banke Srbije, koja je 18. avgusta uplatila 33,7 milijardi dinara, odnosno oko 290 miliona evra, na osnovu 70 odsto viška prihoda iz završnog računa za 2025. godinu.
Bez uplata NBS-a i Ziđina, prema računici Radara, ukupni budžetski deficit već bi premašio 2,1 milijardu evra.
Poređenja radi, na kraju septembra prošle godine deficit je iznosio oko 645 miliona evra, dok je ove godine dostigao 1,74 milijarde, odnosno bio je približno 2,7 puta veći.
Najveći troškovi možda tek dolaze
Radar podseća da je prethodnih godina veliki deo budžetskog deficita nastajao upravo u decembru. Tako je samo u poslednjem mesecu 2025. godine napravljen manjak od 1,63 milijarde evra, dok je u decembru 2024. iznosio oko 1,2 milijarde.
Zbog velikih infrastrukturnih projekata, uključujući pripreme za EXPO 2027, postoji mogućnost da se sličan scenario ponovi i ove godine.
Prema proceni Radara, ukoliko se potrošnja nastavi dosadašnjim tempom, ukupan budžetski deficit do kraja godine mogao bi da premaši tri milijarde evra.
Zvanični podaci Ministarstva finansija za septembar, prema navodima ovog nedeljnika, trebalo bi da budu objavljeni početkom novembra, nakon parlamentarnih izbora.
OSTALE TEME:
TEOLOG BLAGOJE PANTELIĆ: “Patrijarh Porfirije i mitropolit Irinej Bulović su se otuđili od Crkve!”
Izvor: Radar Foto: FONET



