Chicago, IL
32°
Clear
6:38 am7:12 pm CDT
Feels like: 27°F
Wind: 5mph WSW
Humidity: 66%
Pressure: 30.18"Hg
UV index: 0
6 am7 am8 am9 am10 am
30°F
30°F
32°F
36°F
37°F
FriSatSunMonTue
46°F / 41°F
54°F / 37°F
45°F / 41°F
46°F / 41°F
45°F / 36°F

Published 4 years ago

By Sanja Ilić

ŽIVOT KAO NA FILMU: Miljko Vračarić – zaboravljeni junak jugoslovenske avijacije (FOTO)

Britanski piloti zvali su ga nadimkom Skiper. Pod naslovom “Good Show” britanska štampa je 1946. izvestila da je Vračarić uspešno prizemio teški bombarder „lankaster“ koji se zapalio tokom probnog leta. Vazduhoplovnu karijeru završio je 1948. posle 1.600 sati provedenih u vazduhu i pilotirajući na 33 različita tipa aviona

Važio je za jednog od najboljih i najhrabrijih pilota Vojske Kraljevine Jugoslavije. Takvim se dokazao i u britanskoj vojnoj avijaciji (RAF) koja ga je u dva navrata odlikovala i iz čijih aviona je bombama zasipao jedinice sila osovine. Opet, o njemu, Miljku Vračariću, malo se zna kod nas.

Prvu detaljniju biografiju o ovom pilotu donosi novo izdanje “Istorijske baštine” Istorijskog arhiva Užice, a potpisuje je Aleksandar Kolo, dokumentarista Muzeja vazduhoplovstva.

Priča o Vračariću, kaže autor, govori i o svim važnijim događajima vezanim za jugoslovensko vazduhoplovstvo u egzilu koje je u okviru savezničkih snaga delovalo na širokom prostoru Mediterana.

Miljko Vračarić rođen je 1913. u selu Kremna kod Užica. Njegov otac Jaćim nije mogao od svoje plate da školuje tri sina i dve kćeri, pa je Miljka, najstarijeg od dece, ispisao iz sedmog razreda gimnazije u Užicu. Miljko je upisao vojnu školu u Beogradu posle koje je za specijalnost izabrao avijaciju. Pripadnik elitne 81. bombarderske grupe postao je 1938.

“Napad na Jugoslaviju 6. aprila 1941. zatiče ga u sastavu 261. eskadrile na aerodromu Stančinovci kod Mostara. Istog dana je učestvovao u bombardovanju aerodroma kod Skadra. Sutradan je predvodio jednu trojku C-79 sa zadatkom slobodnog dejstva po kolonama i koncentracijama protivnika po putevima Albanije. Četvrtog dana Aprilskog rata učestvovao je u uspelom bombardovanju vojnih objekata kod Zadra, koji je tada pripadao Italiji”, piše Aleksandar Kolo o Miljku Vračariću.

VRAČARIĆ (desno): 1.600 sati proveo u vazduhu i upravljao s 33 različite letelice

Put od Egipta

Po proglašenju primirja 15. aprila Vračarić je sa aerodroma Nikšić u Atinu prebacio premijera Dušana Simovića, generala Bogoljuba Ilića, profesora Slobodana Jovanovića, ministre Momčila Ninčića i Mišu Trifunovića i druge članove Vlade sa svojim porodicama. Sutradan, zbog vremenskih neprilika, nije uspeo da sleti u Nikšić, pa se vratio u Grčku. Odatle je zajedno sa drugim jugoslovenskim posadama otišao u Kairo.

Kao jedan od 279 vazduhoplovaca iz Jugoslavije u severnoj Africi, ušao je u sastav 3. jugoslovenske eskadrile koja je bila deo britanske bombarderske 257. grupe stacionirane kod Sueckog kanala. Zbog pobune jugoslovenskih oficira, izazvane kadrovskim odlukama jugoslovenske vlade u Londonu, došlo je do blokade strukture komandovanja.

“Britanci nisu mogli da tolerišu ovakvo stanje u pozadini izuzetno važnog fronta. Svi pobunjeni oficiri i pripadnici jugoslovenske vojske internirani su u logor Abasija kraj Kaira. Mada je bio apolitičan, zbog vojničke solidarnosti, među njima se našao i Vračarić. Kada je zapretila opasnost od Romelove ofanzive na Egipat, Miljko se prijavio u jugoslovenske dobrovoljce koji su kao pešadinci kod piramida branili prilaze Kairu”, navodi Kolo u radu “Miljko Vračarić – zaboravljeni junak” u “Istorijskoj baštini” užičkog Arhiva.

Novembra 1942. Miljko se vratio letenju. Posle borbene obuke u Aleksandriji raspoređen je u 203. britanski skvodron u Libiji. Izviđao je i patrolirao iznad Sredozemlja i šireg područja Egeja. Iste zadatke obavljao je i kao pripadnik 454. australijskog skvodrona pri RAF-u u koji je prekomandovan novembra 1943. Mesec dana kasnije Britanci su ga odlikovali srebrnom medaljom za hrabrost i unapredili u čin kapetana.

“Izrazio je želju da bude prekomandovan u bombarderske jedinice u Italiji u kojima su počele da se okupljaju i druge jugoslovenske posade. Od januara 1944. se našao na preobuci za zadatke noćnih dejstava u posebnoj jedinici na Sueckom kanalu. Početak preobuke se poklopio sa novom pobunom vazduhoplovaca koji su otkazali zakletvu kralju i izjasnili se za prelazak pod komandu Josipa Broza Tita“, piše Kolo.

Na frontu

S izmenjenom posadom vraća se na front koji je tada premešten na teritoriju Italije. Ušao je u sastav 55. skvodrona RAF u kojem su nešto ranije druge jugoslovenske jedinice stekle dobru reputaciju. Dvomotornim bombarderima “boston” jugoslovenski piloti su dejstvovali po nemačkim drumskim i železničkim konvojima isključivo noću u pojedinačnim misijama.

Posle ukidanja Kraljevskog ratnog vazduhoplovstva 1. novembra 1944. Vračarić je sa saborcima odbio da se stavi pod komandu NOVJ-a. Oficir RAF-a je zvanično postao 1. aprila 1945. Britanski piloti zvali su ga nadimkom Skiper. Tokom rata izveo je 74 bombardeske misije, pa i onu poslednju kojom je, u smiraj rata, završena vazdušna kampanja nad Italijom. U zvaničnoj istoriografiji RAF-a, navodi Kolo, zapisano je da je 30. aprila 1945. jugoslovenska posada u kojoj su bili Miljko Vračarić, Hari Goldštajn, Dejan Golik i Vučina Šelmić precizno bombardovala železničku stanicu pored Gemone u severnoj Italiji.

ODLIKOVANJE: Posle rata dobio je Orden vazduhoplovnog krsta

Odlikovanje

Za ispoljene visoke standarde u obavljanju zadataka, Vračarić je odmah posle rata odlikovan ordenom vazduhoplovnog krsta. Sa statusom rezervnog oficira ostao je u RAF-u i radio kao probni pilot u remontnom zavodu u Egiptu. Pod naslovom “Good Show” britanska štampa je 1946. izvestila da je Vračarić uspešno prizemio teški bombarder „lankaster“ koji se zapalio tokom probnog leta. Vazduhoplovnu karijeru završio je 1948. posle 1.600 sati provedenih u vazduhu i pilotirajući na 33 različita tipa aviona.

“Nažalost, ove vrednosti u posleratnoj Jugoslaviji nisu bile preporuke koje bi mu garantovale bezbedan povratak u rodno selo Kremna. Stoički je prihvatio sudbinu nevoljnog izgnanika, a njegovo junaštvo i ratne žrtve vremenom su postale tekovina i istorija nekih drugih vojski i naroda. Ovaj rad je mali pokušaj da se ispravi ova istorijska nepravda”, napisao je Aleksandar Kolo.

Miljko Vračarić je ostao u Engleskoj gde se zaposlio kao geometar. Pomagao je publikovanje emigrantskog “Vazduhoplovnog glasnika”, a pred kraj života bio je urednik ovog lista koji je bio spona 500 bivših jugoslovenskih pilota rasutih po svetu. Preminuo je 1990. u Londonu, a sahranjen je na srpskom groblju u Brukvudu.

Izložba u Užicu

– Priča o Miljku Vračariću je najava početka aktivnosti kojima ćemo obeležiti 80 godina od početka Drugog svetskog rata u Jugoslaviji. Za dan grada Užica pripremamo izložbu posvećenu pripadnicima Kraljevskog ratnog vazduhoplovstva iz užičkog kraja, a naredne godine objavićemo publikaciju o tome – kaže Željko Marković, direktor Istorijskog arhiva Užice.

Izvor: Blic Foto: Istorijski arhiv Užice

YOU MAY LIKE