Dok se Evropa ovog leta suočava sa jednom od najtežih sezona požara poslednjih godina, reakcije državnih zvaničnika razlikovale su se od zemlje do zemlje.

U Srbiji već duže od mesec dana traje problem sa požarima u Deliblatskoj peščari.

Požari u Deliblatskoj peščari počeli su još 21. jula, dok veliki požar koji već nedeljama pustoši rezervat neprekidno gori od 5. avgusta.

U međuvremenu, izgorelo je više hiljada hektara šume, nastradale su i divlje životinje, a prave razmere štete još nisu poznate.

Međutim, najviši zvaničnici vlade u Srbiji su obišli Deliblatsku peščaru tek nedeljama kasnije, najpre premijer Đuro Macut i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić, da bi tek 23. Avgusta na lice mesta otišao predsednik Aleksandar Vučić.

Takođe, tek su nedavno zatražili pomoć od Rusije pa od Evropske unije kako bi se vatra ugasila.

S druge strane, sa požarima se ovog leta bore i države EU, a reakcija njihovih zvaničnika na ove prirodne nepogode bila je mnogo brža.

U Hrvatskoj su premijer i predsednik stigli u pogođeno područje za manje od 24 sata, španski premijer Pedro Sančez otišao je među ugrožene nekoliko dana nakon izbijanja velikih požara, dok je francuski predsednik Emanuel Makron u Žirondu stigao petog dana borbe sa vatrenom stihijom.

Hrvatska: Plenković i Milanović stigli za manje od 24 sata

Jedan od najupečatljivijih primera brze reakcije državnog vrha zabeležen je u Hrvatskoj, nakon katastrofalnog požara koji je pogodio područje Lokve Rogoznice i Omiša.

Vatra je buknula 13. avgusta uveče, a tokom noći se, podstaknuta vetrom, približila naseljima i turističkim objektima. Hiljade ljudi su evakuisane, a desetine su povređene. Euronews je 14. avgusta izvestio da je požar zahvatio područje kod Omiša i da je veliki broj ljudi završio u bolnici.

Već sledećeg jutra, 14. avgusta, u Omiš je stigao hrvatski premijer Andrej Plenković.

Plenković je u hotelu Plaža održao sastanak sa glavnim vatrogasnim komandantom Slavkom Tucakovićem, splitsko-dalmatinskim županom Blaženkom Bobanom, gradonačelnikom Omiša Zvonkom Močićem, kao i predstavnicima vatrogasaca, civilne zaštite, policije i zdravstvenih ustanova.

Kako je saopštila Vlada Hrvatske, premijer je posebno zahvalio vatrogascima koji su tokom prethodne noći branili kuće i naselja.

„Ovo što su uspeli da odbrane pravo je čudo“, rekao je Plenković i najavio finansijsku pomoć države stanovnicima i lokalnoj zajednici za saniranje posledica požara.

To znači da je hrvatski premijer u pogođeno područje stigao manje od 24 sata nakon izbijanja požara.

Istog dana u Omiš je doputovao i hrvatski predsednik Zoran Milanović.

„Grozan događaj, prirodni, a možda nije samo prirodni – to ne znamo. Izražavam poštovanje i zahvalnost svima koji su se borili protiv požara, to su pre svega vatrogasci, ali i nisu samo oni – to su svi on koji su juče i danas i biće u narednim danima i satima na obezbeđenju terena. I hvala im.Obići ćemo sad prostor, imovina je stradala, ali to je sporedno u odnosu na ljude, koji su, nažalost, bili uhvaćeni na prepad“, rekao je Milanović novinarima.

Milanović je ispričao da je u Omiš došao sa Hvara i da je ceo akvatorijum bio pod dimom.

„Ovo je neviđeno i protiv ovoga nema prave preventive“, kratko je rekao Milanović.

Španija: Sančez na terenu trećeg dana velikog požara

Slična situacija dogodila se nekoliko nedelja ranije u Španiji, koju su u drugoj polovini jula pogodili ogromni šumski požari.

Posebno dramatična situacija bila je u provinciji Avila i zapadnom delu Madridske zajednice. Jedan od najvećih požara počeo je 22. jula kod Burgohonda u Avili, a ubrzo su se požari proširili na desetine hiljada hektara.

Francuski Le Monde navodi da je požar kod Burgohonda počeo 22. jula i da je kasnije prerastao u najveći požar zabeležen u Španiji, dok su se istovremeno ogromni požari širili i područjem Madrida.

Do 25. jula požari Madrida i Avile zahvatili su oko 45.000 hektara, dok je više desetina hiljada ljudi bilo evakuisano ili zatvoreno u svojim mestima zbog opasnosti od vatre i dima. Španska vojna jedinica za vanredne situacije UME tada je uspostavila jedinstvenu komandu za dva velika požara.

Istog dana, 25. jula, na pogođeno područje stigao je premijer Pedro Sančez.

Prema zvaničnom saopštenju kabineta španskog premijera, Sančez je otišao u istureni komandni centar u mestu Senisijentos u Madridskoj zajednici, gde je prisustvovao sastanku državnog komiteta za koordinaciju vanrednih situacija i upoznao se sa razvojem požara. Sa njim su bili predsednica Madridske zajednice Isabel Dijaz Ajuso i ministar unutrašnjih poslova Fernando Grande-Marlaska.

Sančez je tada upozorio da su pred vatrogascima i stanovništvom „komplikovani sati“, posebno zbog neizvesnog pravca i intenziteta vetra.

Ako se kao početak velikog požara u Avili uzme 22. jul, Sančez je na područje požara stigao tri dana kasnije, dok su požari još bili aktivni i van kontrole. El País je 25. jula pisao da se vatrogasci već „treći uzastopni dan“ bore sa vatrom.

Francuska: Makron stigao petog dana požara

Francuska se gotovo istovremeno suočila sa ogromnim požarom u Žirondi, na jugozapadu zemlje.

Požar je izbio 22. jula u 12.02 sati, a u narednim danima pretvorio se u katastrofu ogromnih razmera. Prema podacima koje je objavio Le Monde, za deset dana izgorelo je oko 42.000 hektara, dok je skoro 200 kuća uništeno samo na području Le Porža.

Vatra je bila toliko snažna i nepredvidiva da su francuski zvaničnici govorili o „megapožaru“ i situaciji bez presedana. Do 27. jula požar je već progutao desetine hiljada hektara, dok su hiljade vatrogasaca, vojnika i pripadnika drugih službi bile angažovane na njegovom suzbijanju.

Francuski predsednik Emanuel Makron otišao je u Žirondu 27. Jula, dakle petog dana borbe sa vatrom.

Jelisejska palata zvanično je saopštila da je Makron tog dana stigao u Bordo, gde je u operativnom centru vatrogasno-spasilačke službe dobio izveštaj o stanju, a potom razgovarao sa pripadnicima službi angažovanim u borbi protiv požara.

Ipak, treba istaći da Makron nije otišao direktno na samu vatrenu liniju. Prema Le Mondeu, zbog vremenskih uslova i mogućnosti ponovnog razbuktavanja požara nije obilazio samo žarište, već je razgovarao sa ljudima angažovanim između basena Arkašon i šireg područja Bordoa.

OSTALE TEME:

PRONAĐENO I DRUGO TELO U TAMIŠU: Izvučen državljanin Turske (25) koji je skočio sa mosta u Pančevu!

PENZIJA ZA NJEGA NE POSTOJI: Najbolji vatrogasac Srbije iz 2009. godine i dalje ne napušta vatrenu liniju i prenosi znanje mlađima!

UHAPŠENA DEVOJKA IZ INĐIJE: Prilikom posete zatvoreniku u Nišu unela 800 psihoaktivnih tableta!

U PAPUČAMA I ŠORCEVIMA SPASAVALI MAGLIČ: Argentinci, Kolumbijci, Rusi i Englezi kofama gasili požar kod drevne tvrđave! (VIDEO)

DVA MLADIĆA SKOČILA S MOSTA U PANČEVU: Jedan preminuo ubrzo nakon izvlačenja, za drugim se traga!

REDOVAN POSETILAC ĆACILENDA: Ovo je Željko Vujović, osumnjičen za gaženje ljudi u Bileći!

Izvor: Nova, Foto:R.Z. / ATA Images; Printscreen Instagram