Chicago, IL
37°
Clear
6:36 am7:13 pm CDT
Feels like: 36°F
Wind: 4mph NNW
Humidity: 62%
Pressure: 30.09"Hg
UV index: 0
5 am6 am7 am8 am9 am
37°F
36°F
36°F
37°F
39°F
SatSunMonTueWed
55°F / 39°F
45°F / 41°F
46°F / 41°F
43°F / 36°F
39°F / 34°F

Published 2 years ago

By admin

PRIZORI KAO IZ BAJKE: Najveća evropska kontinentalna peščara nalazi se u Srbiji i krije jedinstven prirodni fenomen! (FOTO)

Prostor od oko 35.000 ha jedinstven je prirodni fenomen u Evropi, nastao tokom ledenog doba od peska kojim je vetar zasuo prethodni lesni nanos i zatalasani reljef preoblikovao u izrazito dinski.

Specijalni rezervat prirode Deliblatska peščara se nalazi na krajnjem jugoistočnom delu Panonske nizije, u južnom Banatu između Dunava i jugozapadnih padina Karpata.

Prostor od oko 35.000 ha jedinstven je prirodni fenomen u Evropi, nastao tokom ledenog doba od peska kojim je vetar zasuo prethodni lesni nanos i zatalasani reljef preoblikovao u izrazito dinski (nadmorske visine između 70 i 197 m), formirajući najveću oazu peščarsko-stepske vegetacije uz odsustvo površinskih vodotokova. Na ovom prostoru su se održali iskonski peščarski i šumsko-stepski ekosistemi, dok su se u rečnom koritu, na obalama i adama Dunava, razvile vodene, močvarne i šumske zajednice.

Ostaci tipične stepe Panonske nizije su nekadašnji pašnjaci, koji prekrivaju oko 20% rezervata i danas se na njima mogu videti stada podolskog govečeta (sivo-stepsko goveče), koje vodi poreklo direktno od evropskog divljeg govečeta-tura, a u prošlosti je bilo najtipičniji predstavnik radnog tipa goveda u Evropi.

Zbog prisustva velikog broja vrsta ptica, od kojih su mnoge retke i ugrožene, ovo područje je uvršteno u najznačajnija staništa ptica u Evropi – IBA područje.

DA LI STE ZNALI?

Peščana zemljišta i specifični ekološki uslovi stvorili su šumo-stepska staništa izuzetno retkih i zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta. Bogata flora sa preko 900 vrsta, obiluje i raritetima poput banatskog božura – endema Panonske nizije, zatim stepskog božura, pančićevog pelena, šerpeta i oko 20 vrsta orhideja.

Brojne su i životinjske vrste, a među njima su naše najlepše ptice: pčelarica, pupavac, vodomar, orao krstaš, banatski soko, dok su obala i ade na Dunavu jedina stabilna gnezdilišta u Srbiji za retke vrste poput laste bregunice, male bele čaplje i malog kormorana.
Rezervat je stanište jelena, srna i divljih svinja, kao i malih stepskih sisara: slepog kučeta i stepskog skočimiša, koji u našoj zemlji nastanjuje samo područje Deliblatske peščare.

Klima je umereno-kontinentalna sa specifičnom mikroklimom. Utvrđeno je da vazduh u peščari ima izuzetna svojstva, i zato se boravak u ovom specifičnom predelu preporučuje deci, rekonvalescentima, sportistima i svima koji žele kvalitetan i potpun odmor.

KAKO PROVESTI VREME?

Započnite Vaš aktivan odmor na nekoj od PEŠAČKIH STAZA, uputite se kroz šumu, preko pašnjaka do vidikovaca i osmatračnica, upoznajte raznovrsnost flore i faune peščare. Pešačke staze su kružne, jasno obeležene odgovarajućim putokazima, različite su dužine i opremljene su informativnim tablama, klupama i stolovima. Teren je dinski i blago zatalasan sa manjim ili većim usponima i nagibima i zahteva različite nivoe kondicione pripremljenosti.

Staza Čardak – Vrela – (broj 1) je kružna pešačka staza, srednje zahtevna za pešačenje i njena dužina iznosi 12 km. Staza je pogodna i za bicikliste, a postoji i mogućnost uključenja na međunarodnu biciklističku stazu Eurovelo.

Staza Borovi breg – (broj 2) je pešačka staza u obliku osmice, dužine 15 km. Staza je srednje zahtevna za pešačenje, a takođe je pogodna i za biciklističku (off road) vožnju kao i za kondiciono trčanje.

Staza Koprivić – (broj 3) je kružna pešačka staza dužine 7 km, koja zahteva srednju fizičku spremnost za pešačenje.

Staza radosti – (broj 4) je kružna pešačka staza dužine 5 km, koja zahteva srednju fizičku spremnost za pešačenje.

Staza zdravlja – (broj 5) je kružna staza dužine 3,5 km koja je prikladna za decu predškolskog i školskog uzrasta i laka je za pešačenje. Staza je pogodna za pešačenje i u zimskom periodu.

Eko staza – (broj 6) je kružna staza dužine 3,5 km koja je takođe prikladna za decu predškolskog i školskog uzrasta i laka je za pešačenje. Staza je pogodna za pešačenje i u zimskom periodu.

Bracina staza – (broj 7) je linijska staza dužine 5 km u jednom pravcu, prikladna za decu predškolskog i školskog uzrasta i laka je za pešačenje. Staza je pogodna za pešačenje i u zimskom periodu.

HRANILIŠTE ZAŠTIĆENIH PTICA GRABLJIVICA “KORN”

Korn je stepsko područje na kojem je izgrađeno hranilište “Orlovac” za zaštićene ptice grabljivice i ono je jedno je od pet hranilišta u Vojvodini gde se redovno iznosi hrana, da bi se privukle i zadržale ugrožene vrste ptica, naročito u zimskom periodu kada im je prihrana najpotrebnija. Deliblatska peščara je do kraja 80-tih godina prošlog veka bila najznačajnije stanište orla krstaša u Srbiji.

Na lokalitetu Korn poslednjih deset godina sprovode se projekti sanacije i revitalizacije stepskih staništa, između ostalog redovnim čišćenjem zaraslih površina kao i ekstenzivnom ispašom autohtonih ovaca vitoroge žuje, balkanskih koza i podolskih goveda.

PEŠČANIM DINAMA DO LABUDOVOG OKNA

Lokalitet “Labudovo okno” je jedna od najvećih selidbenih stanica ptica selica Evrope. Na zaleđenom Dunavu prezimljava oko 300 hiljada ptica, raznih vrsta divljih pataka, gusaka i labudova a tokom godine je značajno gnezdilište retkih močvarica: crnog ibisa, malog kormorana, male bele i žute čaplje u Dubovačkom ritu, dok Stevanova ravnica predstavlja važno hranidbeno područje. Tu gde se peščara obrušava u Dunav, na obali visokoj 10 metara, gnezda su iskopale laste bregunice.

BAJKOVITA ZAGAJIČKA BRDA

Jedinstven i neobičan predeo severoistočno od oboda Deliblatske peščare. Bregovi dopadljivog izgleda, delom šumovite a delom prekrivene stepskom vegetacijom, su jedinstveni relikt pra-pejzaža Panonske nizije pre nego što su istu progutale oranice. Najviše brdo ima 256 metara nadmorske visine, na vrhu se nalazi spomenik u obliku piramide, a sa vidikovca se pruža pogled ka Dunavu i obroncima južnih Karpata, dok se na severu jasno ocrtava Vršački breg.

PRATITE NAS I NA INSTAGRAMU:

Izvor: National Geographic
Foto: Printscreen Instagram @pustolovine.rs

YOU MAY LIKE