U Glini je održana komemoracija za 1564 Srba, žrtve ustaškog zločina iz 1941. godine, u organizaciji Antifašističkog saveza Republike Hrvatske i Srpskog narodnog veća, koji su poslali poruku da zločin treba pamtiti, ali da žrtve ne treba politički zloupotrebljavati.
Povodom 81. godišnjice ustaškog zločina odata je počast srpskim žrtvama na mestu srušene pravoslavne crkve Rođenja Presvete Bogorodice, na platou ispred nekadašnjeg Spomen doma. U njoj je ubijeno nekoliko stotina Srba koji su bili zatvoreni u crkvi.
“Treba pamtiti zločine i ideje koje su do njih dovele, ali istovremeno činiti sve da se ljudi pomire”, poručio je Milorad Pupovac ispred SNV-a i pozvao na suprotstavljanje nedostojanstvenoj upotrebi žrtava, zanemarivanju moralnih vrednosti. i prerastanje novih generacija u mržnju.
„Ima onih koji ne prepoznaju zločin koji se dogodio tamo, u nekadašnjoj crkvi Presvete Bogorodice i na drugim mestima, a priznanje shvatamo kao osudu zločina i kao distanciranje od ovakvih ideja i postupaka”,. rekao je Pupovac.
Ovo priznanje, naglasio je, trebalo bi da dođe sa hrvatske strane na ovom mestu, ali i sa srpske strane na drugom mestu.
“Treba da se povučemo, ogradimo od onih koji su počinili zločin ‘u naše ime’“, rekao je Pupovac.
Pokolj u glinskoj crkvi se desio 29. jula 1941. godine, u mjestu Glina, Banija, gdje su ustaše ubile preko 1,500 Srba zatvorenih u crkvi.
Žrtve su bile lokalno srpsko stanovništvo iz mjesta Gline i šire okoline. Neki muškarci iz Gline su već ubijani ranije, u pokolju 11-12. maja 1941. kod Prekope i Hađera.
Ustaše su krajem jula 1941. pohvatale dosta Srba iz sela u okolici Gline i Vrginmosta, dotjerale ih u Glinu i tu zatvorile u pravoslavnu crkvu. Žrtve su tada zaklane. Jedini preživjeli je bio Ljuban Jednak.
U selima oko Vrginmosta ustaše su govorile ljudima da će oni koji se odazovu pozivu za pokrst biti pošteđeni, a da će svi ustanici biti uništeni. Iako je dosta ljudi posumnjalo u te izjave, 1200 ljudi iz sela Donja Blatuša, Čemernica, Donja Pješćanica, Kozarac, Crevarska Strana i Brnjavac se skupilo i oko 40 ustaša ih je kamionima odvezlo u Glinu, gdje su u pravoslavnoj crkvi zatvoreni i kasnije zaklani. Nakon toga su ustaše proširile hvatanje i dalje, naročito oko sela Bović.
Neki prikupljeni ljudi nisu ubijeni u crkvi, već na močvarnim poljima pored glinskog Novog Sela. Treća grupa seljaka iz sela Klasnić i Dragotina, koja se nalazila u glinskom zatvoru, je otpremljena vozom u Liku i tamo poklana.
U Glini su odmah po uspostavljanju NDH započeli pokolji Srba. Sa egzekucijama Srba je i zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac bio upoznat, jer su se izvodile javno. Ubrzo nakon prvih zločina, on piše pismo Paveliću:
„Poglavniče! Upravo sam dobio vest da su u Glini ustaše streljale 260 Srba bez ikakve istrage ili suda. Znam da su Srbi u ovih dvadeset godina svoje vladavine počinili ozbiljne zločine. Ali ipak nalazim da je moja biskupska dužnost da dignem glas i kažem da katolički moral to ne dozvoljava; zato vas molim da preduzmete najhitnije mere na čitavoj teritoriji NDH da nijedan Srbin ne bude ubijen dok njegova krivica ne bude dokazana tako da bude očigledno da on zaslužuje smrt. Inače ne možemo računati na blagoslov neba, bez kojeg smo prokleti. Nadam se da nećete zameriti zbog mojih otvorenih reči”, napisao je Stepinac 1941.godine.
Tekst: Index.hr Foto: Wikipedia/RTRS
