Chicago, IL
37°
Clear
6:36 am7:13 pm CDT
Feels like: 36°F
Wind: 4mph N
Humidity: 60%
Pressure: 30.09"Hg
UV index: 0
6 am7 am8 am9 am10 am
37°F
37°F
37°F
39°F
41°F
SatSunMonTueWed
57°F / 39°F
46°F / 41°F
46°F / 41°F
43°F / 36°F
39°F / 34°F

Published 2 years ago

By admin

PANIKA NA VOL STRITU: Najgori dan na berzi u poslednjih 35 godina samo najava velike krize koja dolazi!

Berze u SAD su u padu od početka godine, a 13. jun je bio jedan od najgorih dana u istoriji njujorške berze ili najgori u poslednjih 35 godina, u zavisnosti od korišćenih metrika. NISE Composite, berzanski indeks koji uključuje više od 2.000 akcija i drugih hartija od vrednosti, pao je za 568,79 poena, ili 3,77 odsto.

To samo po sebi nije toliko alarmantno, ali je više od 90 odsto emisija (obveznica, akcija i drugih hartija od vrednosti) bilo u minusu. Dakle, tek svaka deseta emisija akcija, obveznica i sl. tog dana je ostvarila pozitivan prinos. Što je još gore, više od 98 procenata ukupnog obima trgovanja odnosilo se na pitanja koja su završila dan u minusu.

Po toj meri, to je bio jedan od najgorih dana na njujorškoj berzi u istoriji, najgori od takozvanog crnog ponedeljka, 19. oktobra 1987. godine. Taj dan je na berzi “izbrisano” 500 milijardi dolara vrednosti, što danas itnosi oko bilion i trista milijardi dolara.

Ni na drugim berzama situacija nije bila mnogo bolja. Cena Tesline akcije na NASDAК-u je za jedan dan pala za pedeset dolara, 7,1 odsto. Amazon, Meta Platforms (Facebook), Apple, Microsoft… sve je bilo u „crvenom”.

Indeks S&P 500, koji prati akcije petsto najvećih kompanija u SAD, pokazao je da je trenutno tržište “medveđ”, a karakterišu ga pesimizam, pad cena akcija, rasprodaje, strahovi i generalno loša ekonomska predviđanja budućnosti. Potvrda da se pojavilo “medveđe tržište” je da je S&P indeks 20 odsto ispod poslednje visoke vrednosti.

Rast cena doveo je do velikog pada na berzama

Većina analitičara smatra da je za lošu situaciju na berzi odgovoran nastavak i intenziviranje inflacije u SAD, zbog čega se pretpostavlja da će Federalne rezerve SAD podići referentnu kamatnu stopu više od očekivanog. Podizanje referentnih kamatnih stopa je politika koja se bori protiv inflacije, odnosno rasta cena.

Slaže se i ekonomski analitičar Vuk Vuković.

“Razlog pada na berzama poslednjih dana je veća od očekivane inflacije u SAD, a slično je i u Evropi, berze padaju jer je inflacija prilično visoka. To znači da investitori očekuju centralne banke, američki Fed i evropski ECB podiže kamatne stope i više nego što je najavljeno, odnosno da ćemo do kraja godine imati možda preko 3 odsto referentne kamatne stope u SAD, a oko 1,5 do 2 odsto u evrozoni. Prinosi na državne i korporativne obveznice su nekima udvostručili, a nekima čak i utrostručili u poslednjih godinu dana, što znači da su troškovi zaduživanja sada veći“, rekao je Vuković.

Od početka godine, kada je postalo jasno da će inflacija rasti uprkos uveravanjima čelnika američkih Federalnih rezervi i Evropske centralne banke, berze su negativno reagovale, posebno akcije tehnoloških kompanija.

Meta platforme (Facebook) su počele 2022. sa cenom iznad 335 dolara po akciji, a trenutno je ispod 165 dolara i pada. Pad od pedeset odsto za pola godine je bolan pokazatelj. Apple je prošao nešto bolje, sa cenom pala sa 180 dolara po akciji na 132 dolara, što je minus za više od 25 odsto od početka godine.

Jedan od najvećih gubitnika je Tesla, čija je cena pala sa 1.200 dolara po akciji na samom početku 2022. na današnjih 650 dolara po akciji, za 45 odsto. Netfliks, čija je cena akcija pala sa skoro 600 dolara ranije ove godine na manje od 170 dolara, više od 70 odsto, takođe je jedan od najvećih gubitnika.

Netfliks je posebno zanimljiv jer je kompanija koja je profitirala od pandemije. Pošto se bavi prikazivanjem filmova i serija, a tokom kovida-19 ljudi su ostajali više u kući, između ostalog i zbog karantina, naglo je porasla prodaja usluga filmova i serija na zahtev.

To je, naravno, dovelo do povećanja broja mesečnih pretplata i korisnika, povećanja prihoda i povećanja cene akcija. Ali kako inflacija raste, kućni budžeti građana su sve više pogođeni, a prvo od čega odustaju su pretplate na usluge poput Netfliksa da uštede.

Federalne rezerve SAD su već počele da se bore protiv inflacije podizanjem referentnih kamatnih stopa, a iako Evropska centralna banka kasni sa standardnom ECB (kasnije je priznala problem inflacije), očekuje se da će se protiv povećanja cena boriti podizanjem referentnih kamatnih stopa.

„Inflacija, s jedne strane, tera centralne banke da podižu kamatne stope, gurajući privredu u recesiju, a sa druge značajno smanjuje raspoloživi prihod građanima, posebno onima sa nižim primanjima, koji potom drastično smanjuju potrošnju. razne usluge ), što mnoge industrije gura u nevolje“, objašnjava Vuk Vuković.

Berze su bile veštački naduvane u vreme pandemije

Oni koji su pratili kretanja na berzi od početka pandemije 2020. do kraja 2021. možda su primetili da se ponašaju čudno. Кako je svetska privreda pala zbog antipandemijskih mera, svetska trgovina je postajala sve teža, pomorski transport višestruko poskupeo, čitave industrije su zaustavljene, ljudi nisu smeli da se kreću i troše itd., berze postavljaju istorijske rekorde.

Boris Podobnik, profesor ekonomije na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta (ZŠEM), objasnio je zašto se to dešava, zbog čega su berze krenule u suprotnom smeru od ekonomije.

“Poslednjih nekoliko decenija živeli smo u vremenu kada je i za vreme inflacije i recesije berza rasla jer je štampani novac završavao uglavnom u bankama, a bogati kupovali nekretnine i akcije, a ne salamu i sir. Svetska ekonomija je bila loša. Ljudi su bar verovali u najbolji deo američke privrede, koja zbog globalizacije nije bila samo američka. Samo, ako se novac globalno obezvređuje, a gubi se poverenje i u vrlo inovativne svetske firme, ako pada i tržište kriptovaluta, ipak postoji jedno tržište koje raste, a to tržište jeste tržište sirovina, posebno nafte, gasa, gvožđa, retkih metala i hrane”, opisuje situaciju Podobnik.

„Problem je što su sirovine u velikoj meri u rukama protivnika Zapada, sankcionisane zemlje, koja zauzima jednu šestinu kopna, Rusije. Samo je pitanje da li će situacija biti dugoročna ravnoteža ili će biće poništeni za godinu-dve“, nastavlja on.

„Zbog rata u Ukrajini, prvi čovek J. P. Morgana Džejmi Dajmon, jedan od časnijih i sposobnijih ljudi na Volstritu, očekuje uragan na tržištima i globalnoj ekonomiji i još veći uticaj na cene sirovina, uz barel nafte. ide do 175 dolara. Hajde da zamislimo, ako je sve ovo izazvala Rusija, šta bi sankcionisanje Кine moglo da izazove“, zaključuje on.

Pošto je ekonomija bila nasilno zatvorena tokom pandemije, države i državne centralne banke morale su da je „stimulišu“ da bi održala u životu. Centralne banke su to činile kroz ekspanzivnu monetarnu politiku, popularno nazvanu „štampanje novca“, a države kroz ekspanzivnu fiskalnu politiku, poznatu kao „helikopterski novac“.

Iako neki ekonomisti smatraju da je za sadašnji rast cena i istorijski visoku inflaciju kriva politika helikopterskog novca, jasno je da je kontraintuitivni rast tržišta akcija tokom ekonomske krize prvenstveno posledica monetarne politike štampanja.

Stoga je realno pretpostaviti da su nakon dve godine „upumpavanja“ novca u sistem, dok je privredna aktivnost stagnirala ili se smanjila, berze jednostavno prenapuhane, a akcije precenjene.

Stagflacija, jedna od najgorih situacija za privredu

Vuk Vuković objašnjava šta za građane znači kada centralne banke podižu referentne kamate.

“Za građane rastu kamate na stambene/hipotekarne kredite i kreditne kartice. U SAD je procenat prihoda koji se troše na otplatu kredita porastao sa 20 odsto na 34 odsto, pa ljudi trećinu prihoda troše na otplatu kredita. Osećanje potrošača u SAD i EU je na istorijski niskom nivou. I građani i kompanije su pod pritiskom inflacije, a kamatne stope će uskoro biti tamo“, rekao je on.

Кada centralne banke podižu referentne kamatne stope, „obične“ banke podižu kamatne stope građanima i preduzećima. Tada je stanovništvu skuplje da se zadužuje, pa uzima manje kredita, kupuje manje dugoročnih dobara kao što su nekretnine i automobili i generalno manje troši.

Istovremeno, zbog skupljeg zaduživanja, preduzeća će manje ulagati, što znači da će se otvarati manje radnih mesta. Zbog smanjenih investicija kompanija i potrošnje domaćinstava, privreda usporava, a nezaposlenost raste.

Berze su možda prenaduvane na nerealne nivoe zadnje dve godine, ali još uvijek su dobar indikator sentimenta u državi. Kako monetarni stimulansi staju, berze se ispumpavaju. Ako se tome još doda i opasnost od stagflacije, te nemoguće situacije u ekonomiji, negativna kretanja na berzi su možda samo najava krize.

Ekonomija se „hladi“, što je cilj politike podizanja referentnih kamata, delujući na taj način u pravcu snižavanja cena, a rast nezaposlenosti je cena za to. Ali centralne banke, države i ekonomisti su spremni na sve samo da bi izbegli noćnu moru ekonomista, stagflaciju.

“Lako je moguće da ove godine prvi put nakon 70-ih imamo stagflaciju – negativan rast plus inflaciju. Evropu još dodatno pogađa rat u Ukrajini koji pojačava inflatorne pritiske, što znači da ju ni rast kamata ECB-a neće previše usporiti. Pre svega jer su cene energenata (nafta, plin, struja) glavni uzrok inflacije, puno jači nego na primer rast cena hrane”, zaključuje Vuković.

Istovremena recesija, što znači porast nezaposlenosti i rasta cena, jedna je od najgorih situacija u kojima se privreda može naći. Problem je u tome što politike koje se koriste za borbu protiv inflacije smanjuju ekonomski rast i pogoršavaju recesiju, a politike koje se koriste za borbu protiv recesije povećavaju inflaciju. Кako postoji problem recesije, odnosno nezaposlenosti, i rasta cena u stagflaciji, teško je izabrati prave politike za izlazak iz ove situacije.

Berze su možda bile naduvane na nerealni nivo u poslednje dve godine, ali su i dalje dobar pokazatelj raspoloženja u privredi. Кako monetarni stimulansi prestaju, berze bujaju. Ako se tome doda opasnost od stagflacije, i nemoguće stanje u privredi, negativna kretanja na berzi mogu biti samo najava krize.

PRATITE NAS I NA INSTAGRAMU:

Izvor: Index.hr
Foto: Pexels

YOU MAY LIKE