Chicago, IL
39°
Clear
6:36 am7:13 pm CDT
Feels like: 39°F
Wind: 2mph NW
Humidity: 62%
Pressure: 30.08"Hg
UV index: 0
4 am5 am6 am7 am8 am
37°F
37°F
36°F
36°F
37°F
SatSunMonTueWed
57°F / 39°F
46°F / 41°F
46°F / 41°F
45°F / 36°F
43°F / 34°F

Published 3 years ago

By admin

KO JE SVE VLADAO AMERIKOM (II DEO): Neizabrani predsednik i okršaji sa Kongresom

Amerika je tokom svog postojanja imala predsednike koji su rekli „ne” trećem mandatu, one koji su doživeli čak četiri mandata, slučajne i ubedljive pobednike, ali i one koje su bili postavljeni bez izbora.

Budući da smo proteklih meseci imali prilike da pratimo još jedne izbore za predsednika Amerike, 59. po redu četvorogodišnje američke predsedničke izbore, zanimalo nas je kako su ti izbori izgledali ranije, od samog početka i uspostavljanja Sjedinjenih Američkih Država.

U prethodnom delu predstavili smo vam prvih 5 predsednika Amerike i njihove priče o borbi za ovu prestižnu funkciju, a sada vam pretstavljamo narednih 5 i njihovu istoriju.

Džon Kvinsi Adams / Wikimedia Creative Commons
  1. Džon Kvinsi Adams – Nestanak Demokratsko-republikanske stranke i nove frakcije

Na predsedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama 1824. godine, Džon Kvinsi Adams je izabran za predsednika 9. februara 1825. godine, nakon što je o izborima odlučivao Predstavnički dom.

Prethodnih nekoliko godina vladala je jednopartijska vlada, jer se Federalistička stranka raspustila, zbog čega je ostala samo Demokratsko-republikanska stranka. Na ovim izborima Demokratsko-republikanska stranka raspala se dok su se četiri odvojena kandidata borila za mesto predsednika.

Raspadanje još nije dovelo do formalne partijske reorganizacije, ali kasnije će frakcija koju je vodio Endruz Džekson evoluirati u Demokratsku stranku, dok će frakcije koje su predvodili Džon Kvinsi Adams i Henri Klej postati Nacionalna republikanska stranka, a kasnije i Partija vigova.

Izbori su ostali zapamćeni po tome što je prvi put od usvajanja Dvanaestog amandmana o predsedničkim izborima odlučivao Predstavnički dom, jer nijedan kandidat nije dobio većinu glasova birača. Ovi predsednički izbori bili su ujedno i jedini na kojima kandidat koji je dobio najviše izbornih glasova nije postao predsednik (jer je za pobedu potrebna većina, a ne samo pluralnost).

Takođe se često kaže da su to prvi izbori na kojima predsednik nije pobedio na narodnom glasanju, iako narodno glasanje nije mereno širom zemlje. U to vreme nekoliko država nije sprovelo narodno glasanje, dozvoljavajući zakonodavstvu države da bira svoje elektore.

Džon Kvinsi Adams na mestu predsednika je bio samo jedan mandat, a već na sledećim izborima izašao je kao predstavnik Nacionalne republikanske stranke, poznatije kao „anti-džeksonovske”.

Endruz Džekson / Wikimedia Creative Commons
  1. Endruz Džekson – Prvi predsednik Amerike iz redova Demokratske stranke

Predsednički izbori održani 1828. godine predstavljali su svojevrsan revanš između Džona Kvinsija Adamsa, aktuelnog predsednika, i Endruza Džeksona. Kako se aktuelni potpredsednik Džon C. Kalhun svrstao na stranu Džeksonijanaca, nacionalni republikanci predvođeni Adamsom izabrali su Ričarda Raša za Adamsovog kandidata.

Za razliku od izbora 1824. godine, u trci se nije pojavio nijedan drugi glavni kandidat, omogućavajući Džeksonu da konsoliduje bazu moći i lako izbori izbornu pobedu nad Adamsom. Demokratska stranka cr

pila je podršku od postojećih pristalica Džeksona i njihove koalicije sa pristalicama Kraforda („Stari republikanci”) i potpredsednika Kalhuna. Osvoji je još jedne izbore 1832. godine, na kojima se prvi put takmičio i Martin van Bjuren, čovek koji će ga naslediti na toj funkciji 1836. godine.

Prezirao je banke i zadao je sebi misiju da rasformira Drugu banku Sjedinjenih Američkih Država, u čemu je i uspeo. Pomalo je ironično što njegov portret od 1929. godine krasi novčanice od 20 dolara.

Martin van Bjuren / Wikimedia Creative Commons
  1. Martin van Bjuren – Čovek zbog kog je (verovatno) nastala uzrečica OK

Predsednički izbori u SAD 1836. godine uglavnom se pamte iz tri razloga.

Prvo, bili su to poslednji izbori do 1988. godine koji su rezultirali uzdizanjem aktuelnog potpredsednika na najvišu funkciju u državi na drugi način osim predsednikove smrti ili ostavke.

Drugo, to je bila jedina trka u kojoj je velika politička stranka namerno kandidovala nekoliko predsedničkih kandidata. Vigovci su kandidovali četiri različita kandidata u različitim regionima zemlje, nadajući se da će svaki od njih biti dovoljno popularan da pobedi demokratskog nosioca liste Martin van Bjuren u njihovim oblastima.

Predstavnički dom je tada mogao da odluči između konkurentskih kandidata iz redova vigovaca. Ova strategija nije uspela: Van Bjuren je osvojio većinu glasova na izborima i postao predsednik.

Treće i poslednje, ovi izbori su prvi (i do danas) kada su izbori za potpredsednike ubačeni u Senat.

Nadimak mu je bio „Old Kinderhook” („Stari Kinderhuk”), jer je odrastao u Kinderhuku u Njujorku. Jedna od popularnih teorija navodi da je termin „O.K.” zapravo izveden iz naziva O.K. klubova koji su nastajali u nameri da podrže njegovu kampanju. Već na sledećim izborima nije dobro prošao.

Vilijam Henri Harison / Wikimedia Creative Commons
  1. Vilijam Henri Harison – Ratni heroj i prvi predsednik iz redova vigovaca

Na predsedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama 1840. godine predsednik Martin van Bjuren borio se za reizbor protiv ekonomske depresije i Partije vigova koji su se prvi put ujedinili iza ratnog heroja Vilijama Henrija Harisona. Okupljajući se pod sloganom „Tipikanu i Tajler, takođe”, vigovci su lako pobedili Van Bjurena.

Izbori bili su jedinstveni po tome što su birači glasali za četvoricu ljudi koji su bili ili će postati predsednici SAD: trenutnog predsednika Martina van Bjurena, novoizabranog predsednika Vilijama Henrija Harisona, novoizabranog potpredsednika, a kasnije i predsednika Džona Tajlera, koji će naslediti Harisona nakon njegove smrti i Džejmsa K. Pouka, koji je dobio jedan izborni glas za potpredsednika, ali koji će takođe vremenom doći na mesto predsednika.

Demokrate su tokom Harisonove kampanje vodile klevetničku kampanju koja je pokušala da ga predstavi kao starca koji nije želeo da bude u kontaktu sa ljudima i koji će radije „sedeti u svojoj brvnari i piti jabukovaču” nego što će upravljati državom.

Harison je tu situaciju preokrenuo u svoju korist prihvatajući brvnaru i jabukovaču kao simbole svoje kampanje. Čak je naručio boce jabukovače u obliku brvnara.

Džon Tajler / Wikimedia Creative Commons
  1. Džon Tajler – Prvi i najduže postavljeni predsednik bez izbora

Predsednik Harison je umro samo mesec dana nakon stupanja na dužnost, a Tajler je postao prvi potpredsednik koji je nasledio mesto predsednika bez izbora. Služio je duže od bilo kog drugog predsednika u istoriji ove države koji nije izabran na tu funkciju.

Da bi sprečio ustavnu neizvesnost, Tajler je odmah položio zakletvu, preselio se u Belu kuću i preuzeo puna predsednička ovlašćenja – presedan koji je kodifikovan u Dvadeset petom amandmanu.

Većina Tajlerovog kabineta podnela je ostavku ubrzo nakon uspostavljanja njegovog mandata, a vigovici su ga prozvali „Njegova nesreća” („His Accidency”) i izbacili iz stranke. Tajler je bio prvi predsednik koji je doživeo da Kongres zaobiđe njegov veto na neki zakon.

Izvor: Danas
Foto: Pixabay

YOU MAY LIKE