Chicago
39°
Partly Cloudy
6:39 am7:11 pm CDT
Feels like: 39°F
Wind: 1mph SW
Humidity: 52%
Pressure: 30.33"Hg
UV index: 3
WedThuFri
37/27°F
50/46°F
61/34°F

Published 3 years ago

By Novak Lukovac

IZMEĐU LJUBAVI I MRŽNJE: Fidel Kastro u Beogradu, a gde je Tito?

Tokom ere Josipa Broza, Beograd su posećivali lideri zemalja Pokreta nesvrstanih, predsednici svetskih sila SAD i SSSR, kao i mnogi drugi istaknuti državnici… Ipak, pokojni kubanski lider Fidel Kastro došao je samo jednom, šest godina nakon Titove smrti

Beograd u vreme Tita bio je nezaobilazna stanica na turnejama svetskih državnika – od Ričarda Niksona do Nikite Hruščova i lidera zemalja Pokreta nesvrstanih. Na dugačkoj listi slavnih koje je Tito dočekao u jugoslovenskoj prestonici upadljivo nedostaje jedno ime – Fidel Kastro.

Zašto pokojni kubanski predsednik nikada nije posetio prestonicu zemlje s kojom je Kuba navodno imala prijateljske odnose, sličnu ideološku orijentaciju i zajedničku agendu u Pokretu nesvrstanih?

Tito, Naser i Nehru potpisuju stvaranje Pokreta nesvrstanih / Wikimedia Creative Commons

Kada je Kubanska revolucija 1959. okončana Kastrovom pobedom i padom režima, Jugoslavija je bila jedna od prvih zemalja koje su priznale novu socijalističku vladu. Iste godine, usledila je i prva diplomatska poseta. Beograd je posetilo najpoznatije lice kubanske revolucije Ernesto Če Gevara.

Izvanredni ambasador, kako su ga nazivali, proveo je u Beogradu tri dana tokom avgusta 1959. Sudeći po diplomatskim depešama Janoša Beka, mađarskog ambasadora na Kubi, Tito nije naročito impresionirao harizmatičnog Argentinca. U izveštaju ministru spoljnih poslova Janošu Peteru iz marta 1962, naslovljenom „Razgovor s jugoslovenskim ambasadorom u Havani Boškom Vidakovićem“, Bek navodi da je Ernesto Gevara „pre četiri meseca jugoslovenskog ambasadora nazvao revizionistom“, kao i da inače „nije slušao korisne jugoslovenske predloge“. Prema Bekovim rečima, Če je smatrao trgovinske odnose s Jugoslavijom važnim isto koliko i sa bilo kojom drugom zemljom „kao što je Belgija“.

Paradoksalno, Če Gevara je ideološki bio daleko bliži Titu nego Kastro. Če nikada nije krio svoj stav da „Kuba treba da se oslobodi imperijalizma i SAD i Sovjetskog Saveza“, što je, s druge strane, Tito pokušavao da, elegantnije formulisano, postavi kao jedno od osnovnih načela Pokreta nesvrstanih.

Fidel Kastro i Ernesto Če Gevara / Wikimedia Creative Commons

Na prvom samitu Pokreta, održanom u Beogradu samo pola godine ranije, u septembru 1961, Kubu je predstavljao predsednik Osvaldo Dortikos. Da je Kastrovo odsustvo bilo primećeno, svedoči i anegdota koju je ispričao Kunvar Natvar Sing, istaknuti indijski političar: „Bio sam prisutan na sastanku na kojem je razrađivan program za beogradsku konferenciju. Veliki čovek (Nehru) bio je prisutan. ‘Ako Kastro bude prisustvovao, moraću da provedem dan više u Beogradu. Kastro će uobičajeno držati govor od šest sati’, rekao je.“

Prema svedočenju diplomate Budimira Lončara, poslednjeg ministra spoljnih poslova Jugoslavije, Kastro je želeo da se prvi samit održi u Havani, ali je „Jugoslavija bila privlačnija“. Tek 1976, petnaest godina nakon prvog samita, vođa Kubanske revolucije prvi put dolazi u Jugoslaviju. Međutim, on zaobilazi prestonicu i u društvu Tita provodi tri dana na Brionima.

Od prvog samita Pokreta nesvrstanih do tada, geopolitički pejzaž sveta se drastično promenio. Kubanska raketna kriza i Kastrovo zbližavanje sa Sovjetima doveli su do zahlađenja odnosa Havane sa Jugoslavijom i razilaženja sa Titom.

Fidel Kastro i Josip Broz Tito / Wikimedia Creative Commons

Ideološki raskol kulminirao je na Šestoj konferenciji Pokreta nesvrstanih u Havani 1979, kada je Tito prvi put posetio kubansku prestonicu. Uvodni govor samita održao je Fidel Kastro, a osim optužbi protiv SAD, izneo je i svoju čuvenu kontroverznu tezu o „prirodnom savezništvu“ nesvrstanih sa SSSR kao borcem protiv imperijalizma.

Iako su mnogi očekivali da će Titov govor biti polemičkog karaktera, jugoslovenski lider je uzdržanim tonom izneo svoj stav o važnosti izvornih principa i suštinskoj neutralnosti pokreta. U jednom izveštaju Radija Slobodna Evropa o konferenciji pisalo je: „Jugoslovenski lideri, uprkos hrabrim javnim nastupima povodom samita u Havani, osećaju da jugoslovenski uticaj u svetu nesvrstanih polako opada.“

Godinu dana kasnije Josip Broz je preminuo. Kastro se nije pojavio na sahrani. Jugoslavija i Sovjetski Savez počeli su da gube dah u trci sa Zapadom, a Kuba je ostajala sve usamljenija u svetu.

Fidel Kastro u Beogradu / Wikimedia Creative Commons

Šest godina posle Titove smrti, 1986. kubanski lider posećuje Beograd, na poziv predsednika SFRJ Sinana Hasanija. Kastrova ideja „otpora američkom imperijalizmu, po svaku cenu“ naizgled je nadživela Tita. Po navici, Kastro je trijumfalno ušao u prestonicu. Samo pet godina kasnije, teza o prirodnom savezništvu pala je za Berlinskim zidom, „gvozdenom zavesom“ i SSSR.

Piše: Novak Lukovac
Foto: Wikimedia Creative Commons

YOU MAY LIKE

SRBIN KAMIONDŽIJA PREŽIVEO STRAŠNU NESREĆU U AMERICI: Aleksandru davali samo 10% šansi da preživi, ali on je uspeo, tri ćerke ga čekaju da se vrati kući!
"NE UŽIVAM VIŠE U KOŠARCI, IMAM PUNO PROBLEMA": Luka Dončić neprepoznatljiv, otvorio dušu i iskreno priznao! (VIDEO)
GUDELJ JE 5 MINUTA BIO KLINIČKI MRTAV: Lekari spasili život srpskom fudbaleru, evo u kakvom je sada stanju!
SRPKINJA ODUŠEVILA VAŠINGTON: Biljana je otpevala "Ovo je Srbija" tokom NBA meča i opčinila publiku! (VIDEO)
SRPSKO KOLO VODILO JOKIĆA DO POBEDE: Na tribinama u Vašingtonu srpske zastave, na terenu deca u nošnjama (VIDEO)
USTAŠAMA U INAT: Hrvatska poslanica pocepala „srpsko stablo“ i postala heroj dana!
SVI SE PLAŠE SRPSKE "DANCING LADY": Misteriozna Beograđanka koja igra u narodnoj nošnji postala svetski fenomen!(VIDEO)
ANA JE SUPER-MAMA: Barata svim vrstama oružja, ima petoro dece i sva imaju neobična srpska imena! (VIDEO)