Chicago, IL
46°
Mostly Cloudy
6:38 am7:12 pm CDT
Feels like: 43°F
Wind: 12mph WSW
Humidity: 43%
Pressure: 30.09"Hg
UV index: 4
3 pm4 pm5 pm6 pm7 pm
50°F
50°F
50°F
48°F
46°F
FriSatSunMonTue
46°F / 43°F
55°F / 39°F
46°F / 41°F
46°F / 41°F
43°F / 36°F

Published 2 years ago

By Antonije Kovačević

FELJTON, KAKO SU SE VOLELI I MRZELI RUSI I UKRAJINCI: Evo zašto Rusija sebi daje za pravo da napadne Ukrajinu. Šta piše u Bjelovježa sporazumu?

Rusko priznanje državnosti Luganske i Donjecke Republike, a zatim i masovna invazija na teritoriju Ukrajine se, u komentarima zapadnih analitičara i političara prethodnih dana tumači uglavnom kao želja ruskog lidera Vladimira Putina da ponovo oformi SSSR ili Rusku imperiju.

Da li je, dakle, u pitanju Putinova opsesija, pokušaj da spreči prodor NATO na ruske granice, ili samo još jedna demonstracija moći bez značajnijeg povoda (što je, inače, druga floskula koja se ovih dana koristi u zapadnim medijima)?

Pokušaćemo odgovore da potražimo tamo gde ih retko ko traži ovih dana, u istoriji…

A iz te istorije za početak izvlačimo jedan citat legendarnog nemačkog kancelara, Ota fon Bizmarka (1815-1898), koji možda ponajbolje objašnjava važnost Ukrajine za Rusiju i ono što se danas dešava tim povodom.

“Snaga Rusije može biti potkopana samo ako se od nje odvoji Ukrajina. Oni koji žele to da urade, ne samo da ih moraju odvojiti, već Ukrajinu moraju suprotstaviti Rusiji, zakrviti dva dela jednog naroda i gledati kako brat ubija brata. Da bi to ostvarili potrebno je pronaći i odgojiti izdajnike među nacionalom elitom i uz pomoć njih izmeniti samosvest jednog dela velikog naroda do takvog nivoa da mrze sve rusko, da mrze svoj rod, a da to ni ne znaju. Ostalo će učiniti vreme,” govorio je Bizmark.

Šta je Bjelovježa sporazum i zašto je važan?

Kao da je baš ovu izjavu imao u mislima Putin tokom svog poslednjeg obraćanju naciji, u kome je podsetio na istorijske momente kojima je pokušao da objasni motive aktuelnog postupanja Rusije.

Tom prilikom naveo je, između ostalog, i da je Ukrajina u današnjim granicama zapravo sovjetska kreacija, a da su njeni autori boljševici, te da je njegov imenjak Lenjin svojevremeno Ukrajini poklonio teritorije sa većinskim ruskim stanovništvom, koje on danas vraća u okrilje (majčice) Rusije.

O čemu se zapravo radi…

Ukrajina je pri raspadu Sovjetskog Saveza otišla uz veliki miraz, računajući tu i Krim koji joj je još 1954. poklonio tadašnji lider SSSR Nikita Hruščov. Zauzvrat, pri formiranju prelazne konfederacije pod imenom Zajednica Nezavisnih Država, Rusija je dobila pravo korišćenja vojnih baza na Krimu, a u Bjelovježa sporazumu, nazvanom po beloruskoj šumi u kojoj je potpisan 9.decembra 1991, države osnivači, Rusija, Belorusija, Ukrajina, kao i 9 država bivšeg SSSR koje su im se priključile, obavezale su se na jednu važnu stvar.

KRAJ JEDNE ERE I POČETAK DRUGE: Bjelovježa sporazumom je prestao da postoji SSSR i stvorena je ZND

A to je da će svaka država koja na delu svoje teritorije ima manjinu kojoj je matična država jedna od država osnivača ili se ta manjina kao u slučaju Oseta, Abhaza i Gagauza tako oseća, ima obavezu da dozvoli da taj jezik na tom delu teritorije bude zvanični, da ima veći ili manji stepenom autonomije, te da ne šalje vojsku u taj deo teritorije, jer se to onda smatra napadom na državu osnivača.

Ukrajina je, po mišljenju Kremlja, taj sporazum prekršila prvi put 2014. godine, kada su njene snage napale oblasti Donjecka i Luganska nastanjene pretežno ruskim stanovništvom. A drugi put 2019.godine, kada je ukinula ruski jezik kao zvanični, čime je, po Putinu, prekršila i drugu ključnu tačku iz Bjelovježe.

Putin, dakle, smatra da je Ukrajina sama izazvala stanje u kome se sada nalazi. Prvi korak u tom smislu je bio povratak Krima pod okrilje Rusije. Drugi nastavak upravo gledamo.

Šta je NATO obećao Gorbačovu?

Poslednji sovjetski predsednik Mihail Gorbačov potpisao je 1990. sa zvaničnicima NATO država sporazum po kome se, nakon pada Berlinskog zida i ujedinjenja Nemačke, na teritoriji nekadašnje DDR (Istočne Nemačke) neće razmeštati NATO, već isključivo nemačke bezbedonosne snage. U to vreme činilo se to kao pouzdan znak da se NATO neće širiti na Istok.

NIŠTA OD DATIH OBEĆANJA: Mihail Gorbačov i Ronald Regan

Pogotovo kada je 1997.godine NATO saopštio da neće biti razmeštanja naoružanja na teritoriji novih članica. Međutim, ono što su usmeno obećali Gorbačovu, a kasnije i Jeljcinu, da neće biti daljeg širenja na Istok, čelnici NATO nikada nisu potpisali ili se obavezali u nekoj zvaničnoj formi, tako da Putinove izjave tim povodom nisu utemeljene.

Tako da je Putin po dolasku na vlast 1999.godine zatekao situaciju da je dobar deo zemalja nekadašnjeg Varšavskog pakta, već pristupio ili je uveliko bio na NATO putu. Mađarska, Češka, Poljska, baltičke republike, pa zatim Slovačka, Rumunija, Bugarska…

Nastojeći da namiri Gargantuovske apetite vojno-industrijskog kompleksa, NATO je marširao ka Istoku i prilazio sve bliže ruskim granicama. Usput je krpio rupe na evropskoj leopardovoj koži, pa su paktu pristupile bivše jugoslovenske republike Slovenija, Hrvatska, Crna Gora, Severna Makedonija, a Albanija je zaokružila balkanski NATO prsten.

Nesvrstan je ostao samo najbliži i najveći sused, Ukrajina, a i on je polako klizio u NATO zagrljaj.

Iako je mudri Henri Kisindžer, vašingtonska siva eminencija još iz vremena Ričarda Niksona, stalno naglašavao da se NATO ne sme gurati prst u oko Rusiji, ratna mašinerija duboke države nije mnogo marila za globalni balans snaga. Među američkim predsednicima Džordž Buš je bio najveći zagovornik procesa širenja, a za vreme svoja dva mandata otvoreno podržao ideju da Ukrajina i Gruzija uđu u NATO.

NISU GA POSLUŠALI: Doktrina koju je promovisao Kisindžer, da treba poštovati balans Istoka i Zapada, ne pije više vodu u Briselu

Putin je krizu sa Gruzijom rešio tako što je podržao otcepljenje Abhazije i Južne Osetije, oblasti sa većinskim ruskim življem, i zapečatio njihove granice ratom iz 2008.godine.

Međutim, Ukrajina je već bila nešto sasvim drugačije, veće, kompleksnije.

Ali, da bi shvatili genezu problema, vratićemo se još dalje u prošlost…

Pišu: A. Kovačević/M.M.Dušanić Foto: Dt.UA, Wikipedia, Youtube

U NASTAVKU FELJTONA: *Šta je bila Kijevska Rusija i ko je njome vladao * Kako je Vladimir Veliki postao prvi slovenski i ruski vladar koji je primio hriščanstvo * Ko su bili Zaporoški Kozaci i kako su oslobodili Kijev od Poljaka? Kako je Vatikan napravio Unijatsku crkvu i zavadio pravoslavce u Ukrajini…

YOU MAY LIKE