Let avio-kompanije „Er Srbije“ iz Beograda za Sankt Peterburg, nakon dva neuspešna pokušaja da stigne do odredišta, završio se incidentom prilikom poletanja u Helsinkiju, ispričao je jedan od putnika za ruske medije.
Prema njegovim rečima, prvi let 26. marta bio je preusmeren još na prilasku Rusiji.
„Avio-kompanija je saopštila da je aerodrom zatvoren. Napravili smo četiri kruga oko Sankt Peterburga, što je trajalo oko pola sata, a zatim smo se vratili u Beograd, ne čekajući otvaranje neba. Nikakvih problema sa avionom nije bilo“, rekao je putnik.
Drugi let 27. marta takođe nije završen sletanjem u Sankt Peterburg.
„Aerodrom je bio zatvoren zbog napada dronova. Avion je kružio oko 15 minuta, nakon čega je pilot saopštio da leti za Helsinki jer je bilo malo goriva“, naveo je putnik.
Serbiasta Pietariin matkalla olleet kaksi lentokonetta laskeutuivat aamuyöstä varakenttänä olleelle @HelsinkiAirport, Pietarin lentokentän ollessa tilapäisesti suljettuna. Tankkauksen jälkeen toinen kone pääsi jatkamaan matkaa, toisen jäädessä teknisen syyn vuoksi Hki-Vantaalle. pic.twitter.com/lHQ8cVmCyW
— Merivartiosto – SLMV (@Merivartiosto) March 28, 2026
Incident se dogodio pri pokušaju poletanja sa finskog aerodroma za Beograd.
„To je bio drugi avion JU4124 posle dopune goriva. Avion je počeo da ubrzava, čuo se prasak, osetio se udar. Potom se nagnuo na levu stranu i naglo okrenuo za 180 stepeni. Imali smo osećaj da smo zamalo izleteli sa piste“, naveo je sagovornik.
Putnici su se uplašili, čuli su se krici. Neki su ustali i zahtevali hitno iskrcavanje. U kabini se osećao jak miris goriva i gareži od guma, naveo je on.
„Finski aerodrom je doveo specijalnu tehniku, avion je odvučen sa piste. Potom smo evakuisani autobusima. U avionu smo posle incidenta proveli još oko 30–40 minuta. Povređenih nije bilo“, ispričao je putnik.
Aerodrom Pulkovo u Sankt Peterburgu nalazi se devet milja južno od centra grada i oko 650 milja severno od ukrajinske granice, ali grad i okolna Leningradska oblast su bili meta nedavnih aktivnosti dronova. Sankt Peterburg je ulazna tačka za ruski izvoz nafte u Baltičkom regionu, pa ciljanjem terminala Ust-Luga i Primorsk, Kijev nastavlja strategiju da oslabi ekonomiju Kremlja.
Finska je takođe osetila druge posledice rata između Rusije i Ukrajine blizu svojih granica. Nordijska zemlja deli granicu sa Rusijom dugu 835 milja, koja uglavnom prolazi kroz šume i slabo naseljena područja, od Baltičkog mora do Arktičkog okeana. Granica je strogo kontrolisana od strane Finske granične straže, naročito od početka ruske pune invazije na Ukrajinu 2022. godine, i obeležena je plavo-belom (Finska) i zeleno-crvenom (Rusija) signalizacijom.
Finska gradi ogradu dugu 124 milje duž delova svoje granice sa Rusijom.
OSTALE TEME:
Izvor: Sputnjik.rs / Express.co.uk, Foto: Printscreen X



