Chicago, IL
30°
Cloudy
6:54 am7:02 pm CDT
Feels like: 19°F
Wind: 14mph WSW
Humidity: 56%
Pressure: 30"Hg
UV index: 0
11 pm12 am1 am2 am3 am
30°F
30°F
30°F
30°F
30°F
WedThuFriSatSun
37°F / 27°F
37°F / 32°F
45°F / 30°F
36°F / 28°F
45°F / 37°F

Published 3 years ago

By Antonije Kovačević

“DARA IZ JASENOVCA” JE PLAGIJAT? Zafranović: Uzeli su mi temu, promenili ime devojčice iz Rada u Dara! (VIDEO)

Poznati filmski režiser Lordan Zafranović optužio je kolegu Predraga Gagu Antonijevića i scenaristu Natašu Drakulić da su mu uzeli temu za film “Dara iz Jasenovca”, promenivši ime devojčice iz Rada u Dara. Zafranović, naime, već godinama kod Filmskog centra Srbije konkuriše sa scenario za film “Djeca Kozare” po scenariju Arsena Diklića, koji neodoljivo podseća na ovogodišnjeg srpskog kandidata za Oskara.

– Kad neko neće da ti da film, kao što meni nisu htjeli da daju u Hrvatskoj, onda si morao ići dalje, u neki drugi centar. Kada sam završio akademiju i 1971-72 se vratio u Hrvatsku, suprotstavio sam se tom agresivnom nacionalizmu i onda sam morao ići u Beograd, gde sam snimio tri uspešna filma…Ja sam smatrao sam da Beograd je pogodan da isfinansira film “Djeca Kozare” i to, na osnovu scenarija koji, verujte mi na reč jer imam zaista mnogo iskustva u čitanju filmskih scenarija, na jedan najhumaniji način govorio o zlu, ali sa jednim velikim razumijevanjem, a pisao ga je jedan izuzetan pisac koji se zove Arsen Diklić. Smatrao sam da ništa bolje na tu temu Jasenovca nisam vidjeo. Ponudio sam to Srbiji, ali je prvi put na konkursu uslijedila ostavka (predsednika komisije, prim aut) mog kolege Žarka Dragojevića koji je smatrao da se o filmu nema šta diskutovati, ali su Ovi naravno bili protiv. On je dao ostavku, film je postao javan, izjavio je Lordan Zafranović u TV emisiji “U kontru sa Draganom Markovinom” na O Kanalu, a onda dodao:

ONI SU BILI PROTIV: Zafranović veće nekoliko godina konkuriše sa filmom “Djeca Kozare”

-Najedanput, na drugom natječaju (konkursu), gde su nas uvjeravali da će film sigurno proći, pojavili su se, ja ga zovem Lejdi Gaga (Predrag Gaga Antonijević, prim aut.) i jedna spisateljica koja se zove Nataša, i doneli su potpuno istu temu. Uzeli su moju temu, istu djevojčica koja se kod mene zove Rada nazvali su Dara, i utjecajem politike sa najvećeg vrha on je dobio taj film. Koliko godina se čekalo na tu vrstu filma, a sad najedanput nastala je zbog love ta velika gužva oko filma o Jasenovcu, te hijene su izašle i krenule su prema toj državnoj lovi”, zaključio je Lordan Zafranović.

Juče se povodom ove teme oglasila i poznata dramska spisateljica Biljana Srbljanović (Leja Keler), koja je pročitala scenario za nesuđeni Zafranovićev film “Djeca Kozare” i takođe primetila neverovatne sličnosti sa onim što je videla u filmu “Dara iz Jasenovca”.

Evo šta je ona između ostalog napisala na svom Fejsbuk profilu…

“Gledala sam “Daru iz Jasenovca” i pročitala scenario “Djeca Kozare” kojim je Lordan Zafranović godinama konkurisao za sredstva da bi snimio film o genocidu u Jasenovcu. Ovaj strahovit zločin, genocid na Srbima u NDH, zaista je morao već odavno biti tema umetničkog igranog filma najviših dometa. Lordan je zato i decenijama pokušavao, scenarijem koji je napisao veliki Arsen Diklić, pisac i scenarista posebno nadaren za pisanje filmova o deci i ratu (“Salaš u Malom Ritu”, “Zimovanje u Jakobsfeldu”, ali i “Marš na Drinu, na primer.)

“…Lordan Zafranović jedan je od najvećih jugoslovenskih reditelja svih vremena, u svom vanvremenom opusu ima mnoštvo važnih i velikih filmova koji se bave upravo ustaškim zločinima nad Srbima i ostalim nevinim dušama. Scenario “Djeca Kozare” napisan je, dakle, 1986. godine. U njemu je glavna junakinja devojčica RADA, koja ima dva brata, jednog u naručju koga nosa, nakon što im majka strada, i jednog nešto starijeg, koga ustaše iz logora odvode u internat sličan ovome koji sam spominjala, sa planom da ga pokrste i preobrate u svojevrstan Hitler Jungend NDH. DARA iz “Dare iz Jasenovca” isto ima takva dva brata.

OKUPACIJA U 26 SLIKA: Zafranović snimio najpotresnije filmove o zločinima nad Srbima u NDH

Scenario Rade počinje zbegom žena i dece iz kozarskog kraja, gde ih ustaše presreću i sprovode na železničku stanicu, razdvajaju i guraju u teretne vagone za transport u logor Jasenovac, a da žrtve ni ne znaju gde idu. Isto tako počinje i Dara.

Prvi zločin kome Rada prisustvuje dogodi se već na peronu. Isto se desi i Dari. U filmu o Radi, žedne žene sa decom zatrčavaju se ka jedinoj česmi, otimajući se o svaku kap vode, naprave nerede, te ustaše odluče da ih rafalima “smire”. U Dari je ova otimačina ide nešto kasnije i nije oko vode, nego oko hrane, rafali i gaženje mrtvih su, naprotiv, tu. Rada u trenutku shvata da mora imati nagon za samoodržanjem i grabi preko gomile da napuni lonac vodom za sebe i brata, bez obzira na užas kojem svedoči. Dara, dočim, grabi činiju da napuni hranom za sebe i brata, bez obzira na užas kome je prisustvovala.

Rada, devojčica sa maramom, u Lordanovom filmu ostaje sa svojim dvogodišnjim bratom sama, jer joj ovog drugog odvedu u decu-ustaše. I Dari se dogodi ista stvar.

U logoru Rada prvi put vidi Dijanu Budisavljević i sazna za spiskove i brojeve, vidi i autobus Crvenog križa, kojima deca mogu da se spasu pakla. Isto vidi i Dara. Radi jedan od dečaka-logoraša ispriča kako se spasao sigurne smrti tako što je, kad su odvajali muške, na glavu stavio žensku maramu i pretvarao se da je curica, pa ga ustaše nisu likvidirale. Dara svoga brata spasava tako što mu stavlja žensku maramu na glavu, pretvarajući se da je curica, pa ga ustaše nisu likvidirale.

U stravičnoj sceni masakra, Rada vidi kako ustaša kreće da ubije starinu, a ovaj mu odgovara “Ništa dijete, samo ti delaj svoj posao”. U stravičnoj sceni masakra, Dara vidi kako ustaša kreće da ubije starinu, a ovaj mu odgovara: “Samo ti sine radi svoj posao”.

Rada svedoči najvećem i najopasnijem paklu – dečijoj bolnici iz koje malena mrtva tela lopatama iznose i tovare na kola, i kojoj niko ne sme prići. Dara svedoči najvećem i najopasnijem paklu – dečijoj bolnici iz koje niko živ nikada ne izlazi, a sama će kasnije i shvatiti zašto. I tako.

Da ne dužim: Diklićev i Zafranovičev scenario o Radi iz jasenovačkog logora, napisan je, dakle, 1986. godine. On je mestimično glomazan, jednim delom opterećen ideologijom tog vremena, drugi i treći čin se dešavaju kad Rada uspešno pobegne iz Logora, samo da bi se u njega ubrzo i nažalost vratila, a nakon što je kratko lutala tražeči brata smeštenog kod ustaške porodice u Zagrebu. Na kraju filma o Radi, ustaški “poočim” njenog brata biva ubijen, a Rada dečačića, nakon 4 pune godine nevidjanja, silom vuče nazad ka Kozari, ne znajući ni sama ni gde ide, ni kako će od sada uopšte živeti. Dečak, sada pokršten, “prevaspitan”, za malog ustašu spreman, oplakuje smrt jedinog oca koga poznaje i za koga ne zna da je dželat, pa urla da se ne zove Gojko, nego Fran! FRAAAN. Arsen Diklić, zapravo, beleži da dete viče “Ja sam Flan, Flaaaan!” jer još uvek nije dovoljno veliki da ume da izgovori glas R, ali jeste da bi umeo da mrzi i da njega mrze. To je velika umešnost vanvremenskog pisca, a i velika tragedija ove priče,

POST BILJANE SRBLJANOVIĆ NA FEJSBUKU: Poznata dramaturškinja uporedila dva scenarija

Rada i njen mali brat prežive i ostaju da žive zajedno, a bratoubilačka mržnja medju njima tek pomalja svoju čeljust. Dara nema takav kraj, ona nagoveštava jedan sasvim suprotan put, sve dalje od poetski istinitog, a sve bliže ideološki ispranom, iscedjenom, procedjenom, premetanom kroz sto voda, pa opet pranom i cedjenom, dok i zadnja para iz svega ne kapne. Šteta, velika šteta”, kaže Biljana Srbljanović, a onda u post skriptumu dodaje:

“Zaboravila sam da pomenem: Luburić, ekipa ustaških psihopata i njihovih žena što ubijaju logorašice iz zabave, iz perverznog zadovoljstva, klanje srbosekom i slično, postoji u oba filma. Isto je i sa časnom sestrom, evidencijom za pokrštavanje, ženama koje pomažu oko bolnice, ulogom katoličke crkve i svim identičnim likovima poimence medju ustašama u logoru. To je i razumljivo, jer je istina”, zaključuje Srbljanovićeva.

A evo i emisije “U kontru sa Draganom Markovinom” u kojoj Lordan Zavranović govori o ovoj temi, a koji počinje od 14.40.

“HIJENE KRENULE PREMA LOVI”: Zafranović o “Djeci Kozare” i “Dari iz Jasenovca”

U pokučaju da čujemo i drugu stranu kontaktirali smo režisera i scenaristkinju filma “Dara z Jasenovca”, Predraga Gagu Antonijevića i Natašu Drakulić, ali oni nisu odgovorili na naša pitanja koja se tiču navoda koje su izneli Lordan Zafranović i Biljana Srbljanović.

Piše: Antonije Kovačević Foto: RTS, Facebook, Okupacija u 26 slika

YOU MAY LIKE