Bivši šef italijanske policije Đani de Đenaro (78), jedan od najuticajnijih bezbednosnih zvaničnika u istoriji Italije, izvršio je samoubistvo nakon što se našao pod istragom zbog sumnje da je pokušao da opstruira rasvetljavanje jednog od najpoznatijih mafijaških ubistava u zemlji – atentata na sudiju Paola Borselina 1992. godine.
Kako prenosi Rojters, pozivajući se na zvaničnika upoznatog sa slučajem, De Đenaro je pronađen mrtav u svojoj kući u Toskani, nakon što su članovi porodice prijavili da ne mogu da stupe u kontakt sa njim.
Njegova smrt usledila je manje od nedelju dana pošto je tužilaštvo u Kaltaniseti, na Siciliji, saopštilo da je protiv njega pokrenuta istraga zbog sumnje na ometanje postupka kojim se ponovo ispituju okolnosti atentata na Borselina.
Čuveni italijanski sudija, poznat po borbi protiv mafije, ubijen je 1992. godine u eksploziji automobila-bombe u Palermu, zajedno sa pet policajaca koji su ga obezbeđivali.
Tužilaštvo je tražilo da De Đenaru bude određen kućni pritvor, ali je sudija taj zahtev odbio. Tužioci su se žalili na odluku, a konačno izjašnjavanje očekivalo se narednih nedelja.
De Đenaro je negirao sve optužbe.
Njegov advokat Frančesko Bertorota izjavio je za list Republika da je nekadašnji šef policije bio duboko potresen istragom.
„Bio je veoma uznemiren. Delovao mi je očajno zbog toga što mora da se brani od optužbi koje je smatrao nepravednim i klevetničkim“, rekao je advokat, koji je sa njim razgovarao tokom nedelje.
Misterija ubistva sudije Borselina
Ubistvo Paola Borselina i danas predstavlja jedno od najmračnijih i najkontroverznijih poglavlja novije italijanske istorije.
Samo dva meseca pre njegove smrti, sicilijanska mafija ubila je i sudiju Đovanija Falkonea, jednog od najpoznatijih boraca protiv organizovanog kriminala i bliskog saradnika De Đenara.
Istragu Borselinovog ubistva godinama su pratile ozbiljne kontroverze. Policija je identifikovala osumnjičene za koje je kasnije utvrđeno da su nevini, dok su naknadne istrage otvorile pitanja o mogućem iznuđivanju lažnih priznanja i namernom usmeravanju postupka u pogrešnom pravcu.

Do danas nisu u potpunosti razjašnjene sve okolnosti tih propusta, niti je utvrđeno ko je odgovoran za eventualno obmanjivanje istražnih organa.
Porodica ubijenog sudije godinama zahteva potpunu istinu o atentatu, a vest o De Đenarovoj smrti dočekala je sa razočaranjem i zabrinutošću.
„Možda je sa njim nestao još jedan deo istine“, izjavio je Manfredi Borselino, sin ubijenog sudije.
Meloni se oglasila, političari kritikuju medije
Smrt nekadašnjeg šefa policije izazvala je brojne reakcije italijanskih političara.
Premijerka Đorđa Meloni izrazila je saučešće porodici, dok su pojedini predstavnici vladajuće koalicije kritikovali način na koji su mediji izveštavali o istrazi protiv De Đenara.
Oni smatraju da je javni pritisak bio nesrazmeran, imajući u vidu da njegova krivica nije bila dokazana.
„U slobodnoj, demokratskoj i civilizovanoj zemlji pravda se deli u sudnicama, a ne izvan njih“, poručio je potpredsednik italijanske vlade Antonio Tajani.
Od borbe protiv Koza nostre do vrha italijanske policije
Đani de Đenaro bio je jedna od najvažnijih ličnosti italijanskog bezbednosnog aparata tokom poslednjih nekoliko decenija.
Zbog odlučnosti u borbi protiv organizovanog kriminala dobio je nadimak „Ajkula“.
Tokom osamdesetih i devedesetih godina blisko je sarađivao sa sudijom Đovanijem Falkoneom na velikim istragama protiv sicilijanske mafije Koza nostra.
Učestvovao je i u organizovanju izručenja mafijaškog saradnika Tomaza Bušete iz Brazila, čije je svedočenje bilo izuzetno važno za razotkrivanje strukture sicilijanske mafije.
Kasnije je rukovodio Direkcijom za borbu protiv mafije, a od 2000. do 2007. godine obavljao je funkciju šefa nacionalne policije. Nakon toga preuzeo je rukovođenje italijanskim sistemom koordinacije obaveštajnih službi.
Njegovu karijeru obeležile su i kontroverze.
Dok je bio šef policije, rukovodio je bezbednosnim operacijama tokom samita G8 u Đenovi 2001. godine, koji su obeležili nasilni sukobi policije i antiglobalističkih demonstranata.
Postupanje policije tokom tog samita ostalo je jedno od najspornijih poglavlja novije italijanske istorije. De Đenaro je negirao odgovornost za nezakonito postupanje i na kraju je oslobođen optužbi u povezanom sudskom postupku.
Godine 2013. imenovan je za predsednika državne vazduhoplovne i odbrambene kompanije Finmekanika, kasnije preimenovane u Leonardo. Na toj funkciji ostao je do 2020. godine.
Njegova iznenadna smrt ponovo je otvorila pitanja o jednoj od najosetljivijih istraga u italijanskoj istoriji, u kojoj se već više od tri decenije pokušava utvrditi puna istina o ubistvu sudije Paola Borselina i mogućim pokušajima prikrivanja odgovornosti.
OSTALE TEME:
Izvor: Nova Foto: Imagoeconomica



