Ukoliko guverner američke savezne države Tenesi Bil Li ne odluči drugačije, Krista Pajk će biti prva žena posle više od 200 godina nad kojom će se u ovoj državi sprovesti smrtna kazna. Izvršenje je zakazano za sledeću nedelju, a advokati ističu da je i sama bila žrtva nasilja i zlostavljanja tokom svog detinjstva pre nego što je počinila ubistvo 1995. godine.

Krista Pajk bi trebalo da sledeće nedelje bude ubijena ubrizgavanjem smrtonosne injekcije. Iz zatvora je poručila da ne želi da niko od njoj bliskih ljudi prisustvuje tome.

Pajk (50) i njen tadašnji dečko Tadaril Šip su 1995. godine mučili i ubili 19-godišnju Kolin Slemer, koju su upoznali u kampu za problematične tinejdžere, koji su svi pohađali.

Ubistvo je privuklo ogroman broj medija u Noksvil u Tenesiju, pošto je Kolin pronađena sa pentagramom urezanim na grudima.

Pajk se branila da ju je Kolin uvredila i da je pokušala da joj ukrade dečka. Svedoci iz kampa su kasnije govorili da se Pajk hvalila ubistvom i da im je pokazivala parče lobanje ubijene devojke.

Godinu dana kasnije osuđena je na smrtnu kaznu, kao najmlađa žena u Americi kojoj je ova kazna izrečena, dok je 17-godišnji Šip dobio doživotni zatvor sa mogućnošću uslovnog puštanja na slobodu.

Posle godina neuspelih žalbi izvršenje smrtne kazne je zakazano za sredu, 30. septembar. Ukoliko ga guvernerne ne spreči, Kristi Pajk će biti prva žena nad kojom je sprovedena egzekucija u Tenesiju za više od 200 godine. Od sedamdesetih do danas u SAD je izvršena smrtna kazna nad samo 18 žena u poređenju sa 1.663 muškraca.

Žrtva seksualnog zlostavljanja od najranijeg detinjstva

Advokati Kriste Pajk, koji su guverneru podneli zahtev za obustavu izvršenja, nadaju se promeni odluke u poslednjem trenutku. Na to su pozvali i eksperti za ljudska prava Ujedinjenih nacija.

Advokati ističu da Pajk ima dokumentovanu istoriju seksualnog zlostavljanja u detinjstvu, zanemarivanja od strane roditelja i zapuštanja. Dodaju da uz sve te okolnosti ne bi bila osuđena na smrtnu kaznu za zločin koji je počinila.

Forenzički psiholog dr Dajana MekKoj je 1995. godine utvrdila i dokumentovala da je Pajk bila ozbiljno zanemarena od strane oba roditelja. U izveštaju je navela da je Pajk kao devojčica bila fizički i seksualno zlostavljana od strane nekoliko muževa i momaka njene majke. Silovana je više puta, jedanput kada je imala 11 godina i ponovo kada je imala 17. Kasnije je otkriveno da ju je kao malu devojčicu u nekoliko navrata silovao partner njene bake.

MekKoj je u izveštaju navela da majka nije verovala ćerki da su se ova silovanja desila.

Međutim, psihološkinja nije izvedena kao svedok na suđenju, niti je odbrana pozvala bilo kog od mnogih svedoka koje je predložila. Ovi detalji su se pojavili više od deceniju kasnije na saslušanju povodom revizije slučaja kada je novi tim advokata osporavao presudu zbog loše vođene odbrane.

Kristi Pajk je 2021. godine u zatvoru dijagnostikovan bipolarni poremećaj i od tada prima terapiju.

Drugi forenzički psiholog koji je radio sa njom 2023. godine kazao je da je slučaj osuđene žene veoma redak jer ju je zlostavljao veliki broj različitih ljudi, koji su svi trebali da brinu o njoj i štite je kao dete.

„Njeno detinjstvo je bilo isprepletano fizičkim, seksualnim i emocionalnim zlostavljanjem. Silovana je od strane većeg broj muškaraca i to pre nego što je krenula u školu“, rekao je psiholog.

Dodao je da je imala manične epizode usled nelečenog bipolarnog poremećaja i posttraumatskog sindroma.

Prema njegovoj oceni to je uticalo na to da izvrši zločin na način na koji je to učinila nad devojkom od koje se osećala ugroženom.

OSTALE TEME:

VELIKA ISTRAGA COVID ZAJMOVA U AMERICI: IRS skuplja dokaze za 100 milijardi $ sumnjivih zajmova koje su firme uzimale od države!

SUD UKINUO TRAMPOVE ZABRANE: Novinari CNN ponovo mogu da izveštavaju iz Bele kuće!

VLAST POKUŠAVA DA SPREČI LJUDE U INOSTRANSTVU DA GLASAJU: Studenti objavili spisak zemalja gde se hiljade birača u dijaspori svesno ignoriše!

“NIŠTA NIJE TEŠKO KADA JE SUDBINA SRBIJE U PITANJU!” Porodica Matić iz Detroita voziće 5 sati da bi glasala u Konzulatu u Čikagu! Budite i Vi kao Matići!

NASTAVLJA SE BORBA ZA BIRAČKA PRAVA DIJASPORE: Ovo su države i gradovi u kojima se traži otvaranje biračkih mesta! Pridružite se!

Izvor: N1 Foto: Beta/ AP/ WBIR-TV

Google Dodaj Serbian Times kao svoj Google izvor