Kada zategne strunu i zapeva uz gusle, vreme kao da stane. Mladi umetnik Bojana Peković (27) gusle je „iznela“ na svetsku muzičku scenu. Spajajući srpsku epsku poeziju sa savremenim muzičkim žanrovima, uspela je da naš tradicionalni instrument predstavi od Finske do Amerike, od Švajcarske do Rusije, od Katara do Kanade. Dok svira, zvuk gusala odzvanja kao eho vekova, a njena pesma nosi drevno a istovremeno savremeno.
Odrasla je u Kraljevu, u porodici koja neguje ljubav prema srpskoj epskoj poeziji i guslarskom nasleđu. U petoj godini je sela za klavir, a u šestoj počela da svira uz gusle koje će joj postati zaštitni znak. Bojanin put do uspeha nije bio lak. Po završetku srednje muzičke škole, upisala je Etnomuzikologiju u Beogradu, ali je ubrzo odlučila da nastavi obrazovanje u inostranstvu. Na prestižnoj Sibelius akademiji u Helsinkiju, Bojana je uvela gusle u internacionalne umetničke krugove. Posle osnovnih studija, uspešno je završila i master krajem 2023.
-Posle srednje škole, pokušala sam da nastavim studije u Beogradu na Katedri za etnomuzikologiju Fakulteta muzičkih umetnosti, gde sam i završila prvu godinu – kaže Bojana za „Novosti“. – Brzo sam shvatila da nisam zadovoljna, jer mi je bio potreban veći rad na razvoju izvođačkih sposobnosti, a smer nije to pokrivao. Odluka da odem u Helsinki kasnije će se ispostaviti kao jedna od najlepših koje sam donela u životu. U Beogradu još ne postoji katedra gde bi se tradicionalni instrumenti izučavali i izvođaštvo u praktičnom, manje teoretskom smislu, ali ni katedra za globalnu muziku koja bi otvorila mogućnost akademskog prilaska brojnim drugim oblicima muziciranja.

Zahvaljujući Bojani gusle su stigle na Sibelius akademiju.
-Katedra za globalnu muziku u Helsinkiju omogućava strudiranje mnogim umetnicima sa svih strana sveta i da sa sobom ponesu ili donesu svoj umetnički identitet. U mom slučaju pevanje uz gusle – priča Bojana. – Raspon studenata na mom smeru bio je veliki: od gusala do bit boksa ili bilo čega što je čovek video ili nije. Pronađen je način da studenti koji uđu u akademiju, od četiri do šest polaznika, budu maksimalno uključeni u svim nastavnim aktivnostima. Gusle sam koristila na svakom predmetu kao moj glavni instrument. Tako smo i razmenjivali znanja. Kolege su mogle da uče o mom instrumentu, zemlji, poreklu, a ja o njihovim. Predavali su nam istaknuti profesori iz raznih delova sveta. Za individualne časove i mentore birala sam profesore, koji sviraju slične instrumente.
Među njima je bio i Adriano Adevale (Adriano Adewale), rođen u Brazilu koji svira berimbau afro-brazilski jednožičani instrument.
-Na Akademiji nije bilo profesora gusala, ali mogla sam da uzimam časove iz Srbije jer postoji mogućnost da se zbog naših potreba uključe ljudi koji su bitni za naše obrazovanje – kaže Bojana. – Iskoristila sam to za master teze. Profesor Iva Nenić iz Beograda bila mi je mentor za temu kojom sam se bavila. Izučavala je žene guslare i njihovo mesto u muzičkom izvođaštvu u Srbiji. Profesori, njihovo veliko iskustvo i odnos prema nama, mnogo su mi pomogli da shvatim sebe, svoju muziku, potencijale mog instrumenta. Na Sibilius akademiji sam bila jedina sa guslama. Bilo bi divno da tamo odu i drugi guslari!

-Jedan od najlepših nastupa u Finskoj bio je moj master koncert gde sam sa Timom Kaukolampijem spojila gusle i elektronsku muziku. To veče bilo je posebno i zauvek ću ga pamtiti. Gusle pronose uspomene, znanje, iskustvo, dubinu prošlih vekova, ali su i velika inspiracija za savremenim i budućim ostvarenjima. Volim da sviram od epske poezije do eksperimentalnih tendencija. Umetnost i muzika su deo moje mašte i razgovora sa mnogim impulsima koje osećam u sebi.
Posle mastera, Bojana je nekoliko meseci provela u Nemačkoj, jer se u Dortmundskom teatru izvodila opera La Montagne Noire (Crna Gora). Bojana je učestvovala kao žena guslar.
-Taj projekat je važan za naš narod, za predstavljanje nasleđa naših prostora, ali i pevanja uz gusle – govori nam. – Augusta Holmes, francuski kompozitor irskog porekla, napisala je još 1895. operu inspirisanu epskom poezijom i guslarima. U njoj se pojavljuje i Sveti Sava koji simbolično štiti i duhovno vodi svoj narod. Moja struna oživljava sećanja na priču koja govori o dva brata, ljubavi, prevari, ratu.
Ipak Bojani je najlepše u Kraljevu:
-Neverovatno je koliko čovek voli rodno mesto i koliko ta povezanost i ljubav prema svom gradu znači u životu. Već godinu živim u Beogradu. Zasad sam ovde, a možda i ostanem za stalno. Uželela sam se života u Srbiji, porodice, prijatelja, ali i moje grupe „Art femili“ sa kojom stvaram. Prošle godine smo bili u SAD. Nastupali smo na Emori univerzitetu u Atlanti i predstavili gusle američkoj publici.
Ovog proleća Bojana će predstaviti projekat za decu koji radi sa rođakom Reljom Jakovljevićem: na CD će oživeti gusle na zanimljiv i nov način.
POVEZANE TEME:
Izvor: Novosti.rs, Foto: Privatna arhiva



