Najava Narodne banke Srbije (NBS) da će uskoro početi da pravi spiskove svih pošiljaoca i primaoca novca koji u Srbiju dolazi iz inostranstva, te da će, u zavisnosti od toga da li se koristi za privatne ili poslovne svrhe, taj novac biti oporezovan po stopama od 5-40 odsto (kako se za sada nezvanično saznaje), izazvao je negativne reakcije u Čikagu, drugom po veličini srpskom gradu na planeti.
Vlasnici privatnih kompanija, koje su ovde uglavnom iz sfere transporne industrije, ali i obični građani, listom ističu kako su ovakve mere udar na dijasporu koja godišnje, po nekim procenama, šalje čak 5 milijardi dolara u otadžbinu. Pored porodica koje izdržavaju, srpski imigranti zapošljavaju i veliki broj ljudi, uglavnom mladog i školovanog kadra, čije su plate znatno iznad prosečne u Srbiji, ali i u regionu.
-Iskreno, nismo očekivali ovakav maćehinski odnos Srbije prema nama. Novac koji zarađujemo ovde već godinama prebacujemo u Srbiju, ulažemo u naše ljude, plaćamo plate i doprinose, moglo bi na neki način da se kaže i kako dijaspora izdržava Srbiju, kaže Nikola Vasiljević, vlasnik kompanije “NV Freight” iz Čikaga.
On, međutim, dodaje da će nove državne mere, ukoliko se najave ostvare, značajno promeniti situaciju u tom smislu…
– Bojim se da će se sve završiti tako što će iz Srbije krenuti novi talas izbeglica, da će i ono malo obrazovanih, radno sposobnih ljudi, koji govore strane jezike, krenuti za nama. Možda je to i cilj – da svi vredni i sposobni odu napolje i da šalju pare za Srbiju, koje će država oporezivati, konstatuje Vasiljević.
Njegov brat, Vladimir Vasiljević, vlasnik kompanije “Magnum Freight”, osvrće se na komentare da je ključni razlog zašto transportne kompanije iz SAD koje vode naši ljudi posluju u Srbiji jeste zato jer tamo pronalaze jeftinu radnu snagu…
-Naši ljudi u Srbiji zarađuju u proseku više od hiljadu evra, što je tri puta više od prosečne plate. U zavisnosti od radnog iskustva i kvaliteta, ta plata može da ide i preko 2.000 evra. Baš me zanima da li ijedna strana kompanija u Srbiji plaća toliko svoje zaposlene? Ja znam jedino za one nesrećne ljude koji proizvode kablove u korejskoj firmi za 200 evra i nemaju vremena da odu u toalet, nego oblače pelene, za ne daj Bože. Priča o jeftinoj radnoj snazi je zlonamerna priča za naivne. Ko god se bavi ovim biznisom vrlo dobro zna da svako od nas može da otvori firmu i koristi resurse po Indiji i Bangladešu, što već rade sve velike američke kompanije, i što bi nas koštalo bar upola manje, naglašava vlasnik kompanije “Magnum Expedited”.
Njihov kolega Dejan Derikonjić, koji vodi jednu od najvećih balkanskih trucking kompanija u ovom delu Amerike, “DD Logistics“, smatra da najavljene mere Narodne banke Srbije nikome neće doneti dobro…
-Ukoliko se te mere na kraju ipak sprovedu, to će biti samo na štetu Srbije. Naime, najveći broj kompanija će svoje resurse preneti u zemlje regiona, gde će otvoriti kancelarije i zaposliti ljude. Država ne samo da će ostati bez tog ekstra-profita koji je nameravala da uzme kroz nove poreze, nego i bez novca koji smo do sada plaćali na firme i plate zaposlenih u Srbiji, konstatuje Derikonjić, koji u Americi živi već 28 godina.
On je ubeđen da će država ipak saslušati njihov glas i sugestije i na izvesno vreme odložiti primenu najavljenih mera.
-Nadam se da će razum prevladati. Državi sigurno nije u interesu da nas izgubi kao poreske obveznike, a iskreno verujem da poštuje to što u Srbiji prema nekim procenama zapošljavamo preko 7.000 ljudi. Mi smo spremni za razgovor sa ljudima iz vlade, Privredne komore, pa da kroz razmenu mišljenja dođemo do najboljeg rešenja za sve. Mi nismo teroristi nego patriote, koje žele da nastave da pomažu svoju državu i njene građane, ističe na kraju Derikonjić.
Sa njim se slaže i Marko Janković, menadžer kompanije “Magnum Expedited”:
-Treba iskoristiti vreme koje je pred nama da se uspostavi kontakt između naših kompanija iz dijaspore i države. Tu ne mislim samo na transportne kompanije nego i one iz drugih sektora koje će biti pogođene novim propisima. Moramo naći zajednički interes u ovoj situaciji. Podsećam da za sve ove godine država nije učinila skoro ništa da našoj dijaspori otvori vrata i omogući povoljne uslove za ulaganje u srpsku privredu, a to je uradila za strane kompanije. Zašto nijedna kompanija iz dijaspore nije dobila 10 ili 12.000 evra po otvorenom radnom mestu u Srbiji, besplatnu zemlju i infrastrukturu u industrijskim zonama, kao što je bio slučaj sa stranim nemačkim ili italijanskim kompanijama?, pita se Janković i podseća da “niko od njih nije otišao iz Srbije zato što mu je tamo bilo lepo”, da se situacija u mešuvremenu nije promenila i da će, ako se ovakav trend nastavi, Srbija uskoro ostati bez kvalifikovane radne snage.
Pored zaposlenih u transportnom biznisu, među onima koji će se najavljenim oporezivanjem naći na prvoj liniji udara su zaposleni koji rade u raznim Call centrima i Customer servisima (opet uglavnom američkih kompanija), zatim srpska IT industrija, dizajneri, prevodioci…
Odluka NBS bi, ako se do tada ništa ne promeni, trebala da stupi na snagu 15. juna, do kada će se formirati baze podataka o doznakama. Uslove i načine vođenja registra propisala je NBS, koja je bankama i ostalim finansijskim institucijama naložila i rok do kada bi trebalo da pripreme tehničke uslove za formiranje takvog registra.
U evidenciju NBS će biti upisani svi klijenti banaka koji šalju ili primaju novac iz inostranstva, svako ime koje šalje novac iz Srbije i svako kome novac stiže. Uvođenje registra predviđeno je nedavno usvojenim Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma.
Piše: Antonije Kovačević Foto: Miloš Panović/eArchitect/Privatna arhiva