Kraj 2025. godine donosi jasniju sliku nego ikada: tržište rada u Srbiji nalazi se u najintenzivnijoj fazi transformacije u poslednjih deset godina. Dok pojedini sektori stagniraju, drugi beleže snažan rast – IT, e-trgovina, logistika i obnovljivi izvori energije postaju stubovi nove radne ekonomije Srbije.
Iako nezaposlenost od 9,1% deluje stabilno, iza nje se krije duboko restrukturiranje: klasične administrativne pozicije nestaju, dok zanimanja koja zahtevaju digitalne i tehničke veštine dobijaju na značaju.
Sve ovo dovelo je do promene paradigme. Umesto pitanja „ima li posla“, danas se sve češće postavlja pitanje „ima li dovoljno stručnjaka“. Srbija, baš kao i ostatak regiona, suočava se sa manjkom radnika u specijalizovanim oblastima i rastućom potrebom za zaposlenima koji se brzo prilagođavaju tehnološkim promenama.
Tržište rada 2025: stabilno u brojkama, ali u punoj transformaciji
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Srbiji je tokom 2025. godine zaposleno oko 2,88 miliona ljudi, uz stopu zaposlenosti od 51,4%. Statistika ukazuje na stabilnost, ali suština promena leži u drugačijoj strukturi poslova.
Sve veći deo rutinskih zadataka preuzimaju softverski alati i automatizovani sistemi. Od zaposlenih se očekuje više analitike, više kontrole procesa i više rada sa digitalnim platformama. Čak i u sektorima koji se tradicionalno smatraju „stabilnim“ vidljiva je promena: tržište traži radnike koji razumeju digitalnu logiku poslovanja.
IT sektor ostaje ključni motor ekonomije. Preko 30.000 IT firmi i preduzetnika registrovano je u zemlji, a više od 12.000 aktivno posluje. Izvoz usluga beleži dvocifren rast, a potražnja se širi na profile koji nisu klasični programeri.
Najtraženija zanimanja u 2025. uključuju:
- specijaliste za analitiku podataka,
- stručnjake za sajber bezbednost,
- AI i machine learning operatere,
- DevOps i cloud inženjere,
- digitalne projektne i produkt menadžere.
Sve više kompanija uvodi napredne tehnologije, što izaziva lančani rast potražnje za stručnjacima koji razumeju digitalnu infrastrukturu.

BUDUĆNOST JE VEĆ POČELA: Novi poslovi i nove prilike u 2026.godini
Kako je AI promenio poslove u Srbiji
Tokom 2025. godine veštačka inteligencija postala je svakodnevni poslovni alat – jednako u bankama, kancelarijama, medijima i proizvodnim pogonima. Kompanije uvode interne AI politike, formiraju timove i razvijaju nove pozicije koje ranije nisu postojale.
AI operateri i prompt specijalisti danas imaju ključnu ulogu u poslovnom okruženju. Njihova uloga nije razvoj modela, već integracija alata u procese: priprema podataka, kreiranje promptova, provera kvaliteta izlaza i obuka zaposlenih.
Paralelno sa tim raste i upotreba no-code i low-code platformi. Mnogi administrativni radnici, nakon kratkih obuka, prelaze u uloge koje se bave dizajniranjem poslovnih tokova, automatizacijom zadataka i nadzorom digitalnih sistema. To im omogućava prelazak iz administracije u karijere koje su bolje plaćene i stabilnije.
Novi praktični poslovi: dronovi, energija i pametna logistika
Iako digitalne karijere dominiraju medijskim prostorom, 2025. godina donosi snažan rast terenskih tehnoloških zanimanja. Dronovi postaju deo profesionalne prakse u poljoprivredi, geodeziji, građevinarstvu i infrastrukturi. Modernizovana regulativa i sve više domaćih AgTech rešenja otvaraju nova radna mesta za operatere, servisne tehničare i analitičare poljoprivrednih podataka.
Obnovljivi izvori energije takođe unose veliki zamah. Srbija danas ima oko 800 MW solarnih i vetroenergetskih kapaciteta, ali planovi do 2030. predviđaju njihovo višestruko proširenje. To znači da će u narednim godinama rasti potražnja za monterima solarnih sistema, elektroinstalaterima, inženjerima i tehničarima specijalizovanim za rad na terenu.
E-trgovina i logistika prolaze kroz sopstvenu transformaciju. Online kupovina beleži dvocifren rast, što podrazumeva širenje distributivnih centara, digitalizaciju skladišta i modernizaciju lanaca snabdevanja. U praksi to znači nova radna mesta u automatizovanim magacinima, centrima za isporuku i kompanijama koje uvode napredne WMS sisteme.
Tradicionalna zanimanja u modernom ruhu
Zanatske i tehničke profesije doživljavaju novu vrednost. Varioci koji rade na specijalizovanim konstrukcijama, elektroserviseri, vodoinstalateri koji se snalaze u pametnim sistemima grejanja i hlađenja – svi oni postaju radnici premium kategorije. Njihove veštine teško je automatizovati, a modernizacija industrije i građevine čini ih neophodnim na tržištu.
Paralelno, u poljoprivredi nastaju hibridne pozicije koje kombinuju agronomiju, IT i analitiku. Mladi sa sela danas mogu da rade kao stručnjaci za GIS kartografiju, analizu zemljišta ili digitalno savetovanje, što poljoprivredu pretvara u industriju sa modernim karijernim putevima.
Poslovi koji će eksplodirati 2026. godine
Na osnovu aktuelnih trendova već sada je jasno da će tri grupe zanimanja biti posebno tražene u 2026:
- Energetski auditori i stručnjaci za energetsku efikasnost – zbog evropskih standarda i modernizacije zgrada.
- AI edukatori i interni treneri – jer kompanije uvode AI brže nego što timovi stižu da ga savladaju.
- Koordinatori pametne logistike – zahvaljujući širenju e-trgovine i digitalizaciji transportnih tokova.
Sve tri oblasti nude brze puteve ka dobro plaćenim i dugoročno stabilnim karijerama.
Kako se kandidati mogu pripremiti za tržište budućnosti
Dobra vest je da ulazak u većinu perspektivnih sektora ne zahteva višegodiško školovanje. Ciljane obuke, programi prekvalifikacije i praktični kursevi često su sasvim dovoljni da kandidat stekne znanja potrebna za AI, e-commerce, logistiku ili obnovljive izvore energije.
Kandidati najpre treba da realno procene sopstvene veštine. Administrativni radnici koji dobro poznaju digitalne alate mogu da se prekvalifikuju u no-code specijaliste ili projektne asistente u digitalnim timovima. Električari i tehničari mogu brzo da se usmere ka solarnim i vetroenergetskim sistemima. Mladi koji već provode vreme online lako ulaze u e-commerce timove kroz korisničku podršku, rad sa katalozima ili digitalni marketing.
Praćenje tržišta u realnom vremenu postaje obavezno. Platforme kao što je Jooble omogućavaju kandidatima da svakodnevno prate koje se pozicije najčešće otvaraju, u kojim gradovima se traži najviše radnika i kakvi se uslovi nude. Tako se trendovi prepoznaju na vreme, a odluke o obrazovanju ili prekvalifikaciji postaju strateške.
Digitalna pismenost i barem osnovno znanje engleskog jezika danas predstavljaju ulaznicu za gotovo sve moderne poslove, posebno u AI, IT i logistici.
Zaključak: 2025. godina je prekretnica, a 2026. godina prilika
Godina 2025. pokazala je da se tržište rada u Srbiji više ne deli na „državni“ i „privatni“ sektor, već na zanimanja koja rastu i zanimanja koja nestaju. AI, e-trgovina, logistika, zelena energija i modernizovani zanati oblikuju novu radnu ekonomiju, dok se tradicionalni modeli zapošljavanja povlače pred tehnološkim promenama.
Za radnike i one koji tek ulaze na tržište, 2026. godina biće test prilagodljivosti. Oni koji uče, eksperimentišu i prihvataju nove tehnologije imaće najveće šanse da izgrade stabilne i dobro plaćene karijere. Tržište rada se već menja – ostaje samo pitanje ko će promenu prepoznati i iskoristiti na vreme.
Tekst: PR Foto: Canva
PROČITAJTE JOŠ:
IZREŠETAN SA OSAM METAKA: Poznato stanje navijača Partizana koji je sinoć upucan na Novom Beogradu!
HOROR TOKOM BOŽIĆNE PROSLAVE: Automobilom ubio 10 ljudi, čeka se reakcija Francuske!
KREMLJ SE ZAHVALIO TRAMPU: Rusija skinuta sa liste zemalja koje su direktna pretnja za SAD!



