Iako je u Srbiji ustaljen naziv srpska Nova godina, u različitim krajevima Evrope poznata je kao julijanska, stara ili pravoslavna Nova godina
Večeras Nova godina stiže i po Julijanskom kalendaru. Mnogi će je dočekati kao “srpsku”, u krugu porodice ili u društvu prijatelja
Kada se obeležava?
Srpska Nova godina dočekuje se u ponoć 13. januara po Gregorijanskom kalendaru. Po Julijanskom kalendaru taj dan je 1. januar.
Gde se sve slavi?
Iako je u Srbiji ustaljen naziv srpska Nova godina, u različitim krajevima Evrope poznata je kao julijanska, stara ili pravoslavna Nova godina. Slavi se uglavnom u državama sa većinskim pravoslavnim stanovništvom – Rusiji, Belorusiji, Ukrajini, Gruziji, Moldaviji, Crnoj Gori, Makedoniji, Bosni i Hercegovini (Republici Srpskoj)…
![](https://serbiantimes.info/wp-content/uploads/2019/12/celebration-1842258_1280-1024x682.jpg)
Kada su se “razišli” kalendari?
Do razmimoilaženja dve Nove godine dolazi zbog reforme Julijanskog i nastanka Gregorijanskog kalendara 1582. godine. Uprkos dugotrajnom otporu pretežno pravoslavnih zemalja, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca je 1919. godine zakonom izjednačila dva kalendara, ali Srpska pravoslavna crkva nije.
Bila je zabranjena
Za vreme komunističke vlasti, nije se slavila srpska Nova godina, odnosno nije bilo organizovanih javnih dočeka, ni dočeka po restoranima i kafanama.
Prve zabeležene javne proslave, kako se tada pisalo pravoslavne Nove godine, bile su 1923. i javile su se u Srbiji kao vid otpora razvoju jugoslovenstva, kao propagiranom cilju politike kralja Aleksandra Karađorđevića.
Istoričar Vladimir Krivošejev objasnio je za da je praznovanje Srpske Nove godine počelo u vreme Kraljevine SHS.
-Prve zabeležene javne proslave, kako se tada pisalo pravoslavne Nove godine, bile su 1923. i javile su se u Srbiji kao vid otpora razvoju jugoslovenstva, kao propagiranom cilju politike kralja Aleksandra Karađorđevića. Internacionalna Nova godina tada je doživljavana kao katolička, iako je Kraljevina prešla na gregorijanski kalendar, ali su srpski nacionalni krugovi otpor prema stvaranju jugoslovenske nacije pokazivali, između ostalog, obeležavanjem pravoslavne Nove godine – objasnio je on.
Nema neradnih dana
Iako se danas rado dočekuje po gradskim trgovima i ugostiteljskim objektima, srpska Nova godina, za razliku od one druge, nije državni praznik i neradni dan.
![](https://serbiantimes.info/wp-content/uploads/2020/01/fireworks-918892_1280-1024x681.jpg)
Mali Božić
Osim srpske Nove godine, 14. januara se slave krsna slava Vasiljevdan i Mali Božić.
– Na selu su se, do Drugog svetskog rata, proslavljali Badnji dan i Božić, kao i Mali Božić ili sveti Vasilije, praznici poznati danas i kao pravoslavna Nova godina zbog računanja vremena Srpske pravoslavne crkve prema starom nereformisanom julijanskom kalendaru. Uglavnom se proslavljalo prema ustaljenim obrascima običajne prakse u krugu proširenih porodica ili zadruga – objasnila je etnolog prof. dr Vesna Marjanović.
Marjanović podvlači da su se u ovom periodu, koji danas nazivamo novogodišnji praznici, do pre nekoliko decenija praznovala tri datuma, ali da nijedan od njih nije bio ni 31. decembar ni 1. januar.
– U tradicionalnom modelu kulture vezanom za drugu polovinu 19. i početka 20. veka, Nova godina (1. ili 14. januar) nije se obeležavala u Srbiji, jer je zapravo Božić označavao početak godine, novog leta – rekla je ona.
Na selu su se, do Drugog svetskog rata, proslavljali Badnji dan i Božić, kao i Mali Božić ili sveti Vasilije, praznici poznati danas i kao pravoslavna Nova godina zbog računanja vremena Srpske pravoslavne crkve prema starom nereformisanom julijanskom kalendaru
Običaji za Srpsku Novu godinu
Za Srpsku Novu godinu, vezani su brojni običaji i priprema praznična trpeza. Kako je ranije izjavila istoričarka umetnosti Narodnog muzeja u Kruševcu Natalija Topličanin, za ovaj praznik pravi se obredni hleb, takozvana Vasilica, u koju se simbolično stavlja zrno pšenice, novčić, koji predstavja materijalno bogatstvo, i dren, simbol zdravlja.
Prema običaju, Badnjak se čuva do Srpske Nove godine, kada se prave krstići i stavljaju na voće, odnosno rodno drvo, kako bi godina bila rodna.
Takođe se veruje da će, ako na sam dan praznika pada sneg, naredna godina biti rodna.
Srpska Nova godina se proslavlja molitveno u krugu porodice, ali i kolektivno u društvu prijatelja.
IZVOR: RTS/Blic FOTO: Pixabay