Jedna od najstarijih pravoslavnih škola na Balkanu, Bogoslovija „Svetih Kirila i Metodija“ u Prizrenu, beleži 150 godina od osnivanja. Kroz vreme delila je sudbinu naroda i od dolaska Misije Ujedinjenih nacija do 2011. bila je izmeštena u Niš. Danas obnovljenu Bogosloviju koja je u martovskim nemirima bila zapaljena pohađaju učenici iz Centralne Srbije, sa prostora Kosova i Metohije i iz Makedonije.
U Dušanovom Prizrenu iz obnovljenog zdanja Sime Andrejevića Igumanova i drugih zdanja koje su albanski silnici palili i rušili po dolasku Međunarodnih snaga, ponovo se čuje pojanje 45 bogoslova. Među njima je i 10 prvaka. Tu su smešteni sa profesorima i imaju sve uslove za rad.
Filip Đurić, učenik iz Šapca kaže da je Prizren stari carski grad i da se zato odlučio da dođe ovde. Mihajlo Milovanović iz Beograda je po savetu starijeg brata odabrao Bogosloviju u Prizrenu jer ima najbolje uslove za rad i učenje.
Bogoslovija u multinacionalnom gradu na obodu Metohije osnovana je 1871. godine. Mnoge važne ličnosti iz crkvenog života završile su je ili su bile njeni profesori. Među njima su i Njegova svetost patrijarh Pavle i 45 naslednik trona Save Nemanjića, patrijarh Irinej.
Za značajna dostignuća u radu toj duhovnoj školi, Srpska pravoslavna crkva dodelila je Orden Svetog Save prvog reda. Bogoslove profesori podučavaju da poštuju svoju veru i ljude druge vere i njihova verska osećanja.
„Svakako da je važno da poznaju jezike na kojima su se stvarala velika teološka dela, a to su pre svega starogrčki i latinski. Što se tiče znanja engleskog, ja predajem ovde latinski i engleski, vrlo je važno da ga poznaju, po mom mišljenju”, napominje protosinđel Andrej, profesor latinskog i engleskog jezika.
Prizren je jedini grad u ovom delu Balkana koji ima deset srednjovekovnih svetinja. Ti spomenici srpske kulturne i duhovne prošlosti odišu liturgijskim pojanjem bogoslova.
„Svaki čovek koji je došao u Prizren zaljubio se u ovaj grad. Zavoleo je njegovu tvrđavu, njegov šadrvan, njegove svetinje i ostale istorijske kulturne i duhovne znamenitosti. U tom smislu osećamo se svoji na svome i počastvovani smo time što danas živimo u Prizrenu“, navodi jeromonah Isidor, zamenik rektora Bogoslovije „Svetih Kirila i Metodija“.
Zvona Svetih Arhangela i drugih prizrenskih svetinja svedočanstvo su života Srba na ovim prostorima. Ostaje nada da će oglasiti i povratak potomaka Srba, kojih je do juna 1999. godine u Prizrenu bilo dvanaest hiljada.
PRATITE NAS I NA INSTAGRAMU:
Izvor: RTS
Foto: Wikimedia Creative Commons