Nemačka Skupština (Bundestag) donela je značajan zakon koji će u velikoj meri promeniti život mnogim imigrantima koji trenutno borave na njenoj teritoriji i pokušavaju da dođu do državljanstva i olakšica koje ono donosi.

Dugo očekivani zakon, koji će sa primenom početi 1.aprila (nije šala!) bavi se do skora spornim temama, poput ubrzane naturalizacije, dvojnog državljanstva i izmena zakona o deportaciji.

Prema predloženom zakonu, imigranti će imati pravo na nemačko državljanstvo posle pet godina boravka u zemlji, umesto dosadašnjih osam godina. Za strance koji su pokazali izuzetna akademska ili profesionalna postignuća, a dobro govore jezik, ovaj period će biti smanjen na tri godine.

Ovim zakonom rešeno je i pitanje dvojnog državljanstva. Svi koji žele nemački pasoš, neće morati da se odreknu državljanstva matične zemlje, što je do sada bio slučaj.

Jedan od osnovnih uslova za sticanje državljanstva, kao i do sada, biće dokaz o samostalnom izdržavanju, bez pomoći države. Ipak, osobe sa invaliditetom i one koje imaju dokaz da nisu svojom krivicom ostale bez posla, moći će da ostvare pravo na državljanstvo uprkos tome što zavise od socijalnih davanja.

U Berlinu moguća digitalna prijava

Od 01.janura 2024. u Berlinu je otvorena centralna kancelarija za obradu zahteva naturalizacije na toj teritoriji. Sve do sada podnete prijave su digitalizovane a nove je moguće podneti putem onlajn platforme. Nadležni upozoravaju na duže vreme obrade, obzirom na 40.000 prethodno neobrađenih predmeta. Do momenta stupanja izmenjenog zakona na snagu, uslovi za naturalizaciju ostaju nepromenjeni.

Vilhelm Kanter, pripadnik Ministarstva unutrašnih poslova u Hesenu, modernizaciju zakona o naturalizaciji ne samo da ne smatra neophodnom već i opasnom.

Brojni kritičari ne kriju bojazan za interes Nemačke i naroda koji tu živi, kome na ovaj način, po njihovom mišljenju, može biti naneta ozbiljna šteta. Kao primer se navode zločini čiji su počinioci migranti i skorašnje antisemitske demonstracije. „Niko ko je stekao nemačko državljanstvo ne može biti deportovan“, kaže Volfgang Vosgerau, predavač Univerziteta u Kelnu.

Donošenje ovog Zakona bilo je, pored oprečnih mišljenja, i jedan od povoda za proteste koji su se pre dva dana odigrali širom Nemačke. Naime, dok se desničari protive novom zakonu, dotle pristalice levice smatraju da je zakon primeren i protive se sve većem bujanju nacionalističkih snaga u Nemačkoj, što je i dovelo do demonstracija o kojima je Serbian Times već pisao.

Tekst: Serbian Times Foto: Wikimedia