Chicago, IL
39°
Partly Cloudy
6:36 am7:13 pm CDT
Feels like: 37°F
Wind: 4mph NNE
Humidity: 63%
Pressure: 30.11"Hg
UV index: 0
9 am10 am11 am12 pm1 pm
41°F
43°F
43°F
45°F
45°F
SatSunMonTueWed
57°F / 37°F
46°F / 41°F
46°F / 41°F
43°F / 36°F
41°F / 34°F

Published 4 years ago

By admin

KOBNA NOĆ NA MARICI: ​Klanica u kojoj su poginula dva srpska vladara, a koja je Turcima otvorila vrata Balkana!

Bio je početak hladne jeseni, godine 1371. U blizini sela Černomena, na reci Marici, dva despota Mrnjavčevića, braća Vukašin i Uglješa, vodila su svoju vojsku u rat protiv osmanskih Turaka. Njima suprotstavljen vojskovođa, osmanski paša Lala Šahin, na posletku će odneti pobedu, jutarnjim prepadom na nebranjeni srpski logor. Krvavim pokoljem usnulih pijanih vojnika, u ruke Turaka pao je ceo istočni Balkan, od Crnog mora do Niša.

Nekoliko godina ranije, Osmansko carstvo je u praksi bilo podeljeno na dva dela. Evropski, nazvan Rumelija, sa prestonicom u Jedrenu, i Azijski, u Anadoliji. Dok je Murat bio zauzet poslovima u Maloj Aziji, evropskim delom carstva vladali su razni vojni komandanti, zvani gazije. Glavni među njima bio je Lala Šahin. Kao talentovan vojskovođa, on je ujedno bio i Muratov učitelj. Uz ograničene resurse, on je uspeo da osigura tursko uporište na evropskom kontinentu.

SRPSKI DESPOTI

Nakon smrti cara Dušana 1355. godine, Srpsko carstvo je počelo da propada. Njegove prostrane teritorije u Makedoniji i Grčkoj podelili su brojni oblasni gospodari. Neki od njih težili su nezavisnosti u odnosu na krhku centralnu vlast. Najjači među njima, Mrnjavčevići, Vukašin i Uglješa, vladali su teritorijama u današnjoj Makedoniji. Vukašin se proglasio za kralja “svih Srba i Grka”.

POZADINA BITKE

Nakon slamanja otpora vojvode Momčila u Trakiji i Rodopima, Turci su nastavili prodor na zapad. Na putu im se našla država dvojice srpskih despota. Suočeni s nadolazećom pretnjom, oni su odlučili da okupe vojsku i udare prvi. Želeli su da unište tursku silu i u celosti je isteraju iz Rumelije.

Nakon što je Amadeo Savojski osvojio Galipolje 1364. godine, turski položaj u Evropi se pogoršao i postojala je dobra šansa da budu isterani. Srpska braća su to dobro znala i izabrali su pravi čas za napad.

Mapa pred bitku kod Černomena / Wikimedia Creative Commons

SRPSKA VOJSKA

Tаčni podaci o brojnosti srpske vojske nisu poznati. Istoričari raspravljaju o brojevima u rasponu od 20.000 do 70.000. Imajući u vidu teritoriju s koje je vojska sakupljena i taktiku njene upotrebe, manji broj je verovatno bliži istini.

OSMANSKA VOJSKA

Turska vojska je bila značajno manja, iako ni njen tačan broj nije poznat. Savremeni izvori govore o sili ne većoj od 800 ljudi. Realne procene turske trupe određuju kao duplo manje od srpskih.

RAZLIKA

Kvalitet, a ne kvantitet, bio je presudan u odlučivanju konačnog ishoda bitke. Osmansku vojsku sačinjavali su prekaljeni ratnici, veterani mnogih bitaka, opsada i prepada. Nasuprot tome, srpska vojska je bila nedisciplinovana i imala je mali broj konja.

Samouvereni usled brojčane superiornosti, srpska braća su započela svoj marš na istok. Primarni cilj bio je izbacivanje Osmanlija iz Jedrena. Spuštajući se dolinom Marice, pripremali su iznenadni napad na tursku evropsku prestonicu. Međutim, Lala Šahin je znao za njihov plan.

Iskorišćavajući svoju taktičku prednost, on je redovno slao izviđače da motre na srpsko napredovanje. Vukašin i Uglješa nisu pokušavali da urade išta slično sa svoje strane.

Tako je Lala Šahin strpljivo čekao dok se nije ukazao pravi čas za napad. To se zbilo u ranim jutarnjim satima 26. septembra. U postavljanju svog logora uz Maricu, Srbi su napravili poslednju veliku grešku. Odlučili su da predstojeću pobedu proslave velikom gozbom. Do jutra, logor je ostao bez straže, a većina vojnika bila je usnula ili pijana.

KLANICA

Trupe Lale Šahina su ujutru napale logor. Noževima su klali svoje usnule neprijatelje. U masakru koji je usledio, surovo su ubijena oba srpska vladara. Ko nije podlegao turskom nožu, udavio se u pri bekstvu u obližnjoj Marici.

Jednim odlučnim udarcem, srpska vojska je zbrisana. Pobeda Lale Šahina onemogućila je prikupljanje nove vojske s teritorije Makedonije. Ego dvojice despota i alkohol u krvi njihovih vojnika odlučili su sudbinu čitavog Balkana. Narednu deceniju i po, Osmanlije su se širili Balkanom praktično bez otpora.

Tek će 1386. Murat pretrpeti prvi poraz u ratu s Moravskom Srbijom. Ipak, za Bugarsku je bilo prekasno. Nakon Nikopoljske bitke, ona pada pod tursko ropstvo koje će trajati narednih 500 godina.

Izvor: Serbian Times
Foto: Pixabay / Wikimedia Creative Commons

YOU MAY LIKE