Najveći evropski proizvođači automobila suočavaju se sa konkurencijom iz Kine i viškom proizvodnih kapaciteta. Cena prilagođavanja mogla bi da bude desetine hiljada radnih mesta i zatvaranje fabrika – mere koje najavljuje Folksvagen.

Nemački automobilski sektor upozorio je da bi evropska autoindustrija mogla da se suoči sa ozbiljnim gubitkom radnih mesta ukoliko kompanije, zaposleni i političari ne prihvate da su neophodne velike promene, kako bi se odgovorilo na sve veće izazove na tržištu.

Kao pokušaj izlaska iz krize, Folksvagen je izneo plan po kome bi do 2030. godine mogao da ukine čak 100.000 radnih mesta. Ovaj potez izazvao je talas protesta zaposlenih i sindikata širom Nemačke, piše „Gardijan“.

Šta se dešava u Folksvagenu

Upravni odbor Folksvagena, na čelu sa generalnim direktorom Oliverom Blumeom, želi da u roku od pet godina postepeno obustavi proizvodnju u dve svoje fabrike. Nakon zatvaranja u Cvikau i Emdenu, 2032. zatvorila bi se fabrika u Hanoveru, a 2034. fabrika u Nekarsulmu. Nemački „Špigel” je ovo saznao iz izvora bliskih nadzornom odboru.

U ove četiri nemačke fabrike radi oko 40.000 ljudi. Pored toga, šef Folksvagena želi da ukine 50.000 radnih mesta do 2030. godine. Portparol nadzornog odbora i predstavnik radnika u nadzornom odboru odbili su da komentarišu ove navode nemačkim medijima.

Folksvagen sve manje zarađuje na automobilima. Operativna profitabilnost u prvom kvartalu 2026. godine iznosila je svega 3,3 odsto, što je daleko ispod ciljanih 8 do 10 procenata.

Ideja Blumea je da do 2030. godine utrostruči slabu profitabilnost i podigne je na devet procenata.

Radnici se bune

Nemačko udruženje automobilske industrije (VDA) upozorava da usled krize evropske auto-industrija nije više moguće sačuvati sva postojeća radna mesta, te da su velike promene neophodne.

Iz VDA smatraju da bi jedno od mogućih rešenja bilo otvaranje pojedinih nemačkih fabrika stranim proizvođačima automobila. Na taj način pogoni ne bi bili zatvoreni, pa bi se očuvala radna mesta.

Procene pokazuju da direktno i indirektno nemačka autoindustrija zapošljava oko tri miliona ljudi, uključujući zaposlene u velikim kompanijama poput Folksvagena, Mercedesa i BMW-a, ali i brojnih dobavljača.

Najveći nemački sindikat metalaca „IG Metal” najavio je proteste i akcije u svim većim pogonima Folksvagena, uključujući Emden, Cvikau, Hanover i Kasel.

Prema listu „Di Cajt”, protesti su planirani i u kompanijama Porše i Audi , koje su deo Folksvagena, i kod proizvođača kamiona i autobusa MAN.

Šta je dovelo do krize i ima li izlaza

Prema „Gardijanu”, evropske fabrike danas imaju kapacitet da proizvedu više od pet miliona vozila godišnje nego što tržište može da apsorbuje.

Jedan od glavnih razloga je pad prodaje u Kini, usled pritiska domaćih konkurenata kao što je BYD, i njihovog proboja na evropsko tržaište. Tu je i carina na automobile Donalda Trampa, koja Folksvagen košta pet milijardi evra godišnje.

Pored toga, tržište električnih automobila brzo se menja, te su stalno potrebne nove investicije.

VDA smatra da ni nemačka ni evropska politika više ne mogu da zaštite fabrike od promena koje donosi novo tržišno okruženje. Oni upozozaravaju da bi ignorisanje tih promena moglo da ima ozbiljne posledice po društvo i ekonomiju. Predstojeće odluke biće izuzetno teške i moraće da se donesu u dijalogu između vlade, kompanija, sindikata i zaposlenih.

OSTALE TEME:

PREDSEDNIK ALBANIJE U POSETI PREŠEVU I BUJANOVCU: Dok Begaj sa dugim cevima obilazi srpske opštine bez srpskih obeležja, Srbe na Kosovu hapse zbog trobojke! (VIDEO)

OTKRIVENI DETALJI PUCNJAVE U ŠAPCU: Napadač izrešetao Sandokana sa leđa i dok je ležao na podu, okršaju prethodila svađa!

SKANDAL TEŽAK 300 MILIONA DOLARA: FBI usred Mundijala pokrenuo istragu protiv Fudbalskog saveza Argentine!

„NEMOJ, BRATE, MOLIM TE“: Konobari otkrili koje su bile poslednje reči pre ubistva Aleksandra Nešovića Baje!

NAJVEĆI TALENAT SRPSKE KOŠARKE NAPUSTIO BARSELONU: Nikola Kusturica se seli u Ameriku, a evo gde nastavlja karijeru!

Izvor: Vreme.com, Foto: Hendrik Schmidt / dpa via AP

Google Dodaj Serbian Times kao svoj Google izvor