Chicago, IL
30°
Mostly Cloudy
6:54 am7:02 pm CDT
Feels like: 19°F
Wind: 16mph SW
Humidity: 55%
Pressure: 29.85"Hg
UV index: 0
8 am9 am10 am11 am12 pm
32°F
34°F
37°F
41°F
45°F
WedThuFriSatSun
37°F / 27°F
37°F / 32°F
43°F / 30°F
36°F / 30°F
45°F / 36°F

Published 1 year ago

By admin

DECA IMIGRANATA TRAŽE IZVINJENJE: Švajcarska izgrađena na njihovoj grbači, a zauzvrat dobili traume i kazne!

Deca migranata koji su decenijama pristizali u Švajcarsku da bi radili traže izvinjenje zbog politike za koju tvrde da je uništila čitave porodice i mnogima ostavila traume.

Od pedesetih pa sve do devedesetih, stotine hiljada radnika – prvo iz Italije, a potom i iz Španije, Portugala i tadašnje Jugoslavije – putovali su u Švajcarsku. Radili su u fabrikama, na gradilištima puteva i zgrada, u restoranima i hotelima.

Švajcarska izuzetno uspešna ekonomija, njena dobra infrastruktura, nesumnjivo je takva delom zahvaljujući njima. Ali bilo je grešaka u sistemu.

Migranti su dobijali radne dozvole na devet ili dvanaest meseci; mnogi su živeli u barakama, pošto je njihova jedina funkcija u Švajcarskoj bila da rade. A članovima porodica – među njima i maloj deci – nije bio dozvoljen ulazak u zemlju. Muž i žena mogli su da rade u Švajcarskoj, ali, prema radnim dozvolama, njihova deca morala su da ostanu kod kuće.

Zabranjena deca

Eđidio Stiljano, sada u šezdesetim, seća se da ga je, kad je imao tri godine, njegova baka povela da maše vozu koji je iz Italije polazio za Švajcarsku.

„Nisam znao da je u vozu moja majka. Smatrali su da sam suviše mali da bi mi rekli šta se stvarno dešava. Ali moja majka je želela da me vidi još jedan, poslednji put”, priseća se on.

Sistem je mogao da funkcioniše da su migrantski radnici zaista tu bili privremeno. Ali njihove dozvole su obnavljanje godinu za godinom, a neki od njih proveli su čitave živote radeći u Švajcarskoj.

Melinda Nađ Obonji imala je samo godinu dana kad su ona i njen stariji brat ostavljeni kod bake u Vojvodini, u Srbiji. Uprkos njihovoj sezonskoj radnoj dozvoli koja nije dozvoljavala decu, Melindini roditelji su se nadali da će im, jednom kad se skrase u Švajcarskoj, biti dopušteno da dovedu i decu.

„Pisali su pisma imigracionoj policiji, ali su bili odbijani, policija je bila veoma stroga. Mislim da im je to ostavilo traume za čitav život, kao i, naravno, nama deci.”

Melinda sada veruje da su zakoni o migrantskim radnicima „istinski uništili njenu porodicu”. Mnogi će se zapitati zašto roditelji koji su očajnički želeli da ponovo budu sa svojom decom prosto nisu otišli kući. Ali kao što je čest slučaj sa migrantskim radnicima, novac koji su zarađivali u inostranstvu spašavao ih je siromaštva kod kuće.

U Italiji, Portugalu ili na Kosovu, porodice, pa čak i čitava sela, zavisile su od novca koji se slao iz Švajcarske.

U međuvremenu, švajcarska ekonomija je procvetala na plećima inostrane radne snage.

Kristina Šulc, istoričarka i specijalistkinja za migraciju na Univerzitetu Neušatel, ističe da je, posle Drugog svetskog rata, švajcarski sistem regrutovanja radnika iz okolnih zemalja doživljavan u veoma pozitivnom svetlu.

„Te druge zemlje bile su ratom razorene… a Švajcarskoj su bili potrebni radnici. Južna Italija je bila siromašna… smatralo se da je praktično humanitaran čin dovesti ih da rade tamo.”

Ali mnogi roditelji, među njima i roditelji Eđidija Stiljana, nisu mogli da podnesu da budu razdvojeni od svoje dece. Oni su osmislili tajne strategije za izlaženje na kraj sa imigrantskim propisima. Umesto da mole vlasti da dozvole da njihova deca dođu s njima, prokrijumčarili su ih u zemlju i tamo držali u tajnosti.

“Krio sam se od prvih trenutaka boravka u Švajcarskoj”, kaže Eđidio, koji je stigao sa sedam godina i dodaje: “Moj otac nije mogao detetu da objasni imigracionu politiku, tako da je samo rekao – ne dozvoli da te bilo ko vidi, samo se krij i igraj se u šumi. I tako sam ja to i radio.”

Skrivanje je značilo da nije pohađao školu. To je značilo i da je, kad je Eđidio slomio ruku, morao da se nađe doktor koji će o tome ćutati, umesto da odu pravo u bolnicu. Ali jednog dana je Eđidio u šumi naleteo na drugu grupu dece i nije mogao da odoli da im se pridruži u igri.

Te večeri im je policija pokucala na vrata, rekavši roditeljima da njihovo dete mora da ode.
Samo je intervencija šefa Eđidiovog oca, koji je pristao da ga izdržava, omogućila da on ostane.

Procenjuje se da je do sedamdesetih bilo na hiljade skrivene dece u Švajcarskoj.

Danas, u istorijskom muzeju švajcarskog časovničarskog grada Šo de Fon, otvorena je izložba koja prikazuje kako su izgledali njihovi životi.

Neke majke priznaju da su tokom dana zaključavale decu u stanove da bi bile sigurne da ih niko neće videti. Deci je dopuštano noću da izađu da se igraju. Mnoge porodice živele su u malim studio apartmanima, zato što bi, objašnjava izložba, veći stanovi primereniji porodicama izazvali sumnju.

„Teško je zamisliti decu zaključanu kod kuće, kako žive sama, ne idu u školu”, kaže direktor izložbe Frančesko Garufo i dodaje: “I to je još skorašnja istorija… dešavalo se koliko juče.”

Istoričarka Kristina Šulc smatra da su priče o deci utoliko šokantnije kad se ima u vidu posvećenost Švajcarske porodičnom životu posle rata.

„Bila je to nova ideologija u Švajcarskoj… ideja svete porodice koje mora da se zaštiti, žene nisu imale pravo glasa u Švajcarskoj do 1971, od njih se nije očekivalo da rade, od njih se očekivalo da ostanu kod kuće sa decom. Zato je ideja sistematskog uništavanja porodica migrantskih radnika zaista zapanjujuća”, objašnjava.

Protesti porodica

Postepeno je švajcarska strategija bila podrivana. Migrantski radnici su protestovali, lokalna policija i nastavnici su žmurili na „ilegalnu” decu u vlastitim zajednicama, neka sela su čak osnivala tajne škole za migrantsku decu.

Slavni švajcarski pisac Maks Friš se uključio u debatu, pišući „želeli smo radnike, ali umesto njih smo dobili ljude”.

Deca, među njima Melinda i Eđidio, počela su da se pridružuju roditeljima. Melinda, koja je ponovo počela da živi sa roditeljima kad je imala pet godina, sada je spisateljica i muzičarka u Cirihu, dok je Eđidio neuro edukator u Sankt Galenu.

Na neki način, sebe smatraju srećnijima od drugih: posle pritiska iz Rima, deci italijanskih migranata dozvoljeno je da uđu u zemlju čim su im roditelji živeli u Švajcarskoj duže od pet godina.

Melindini roditelji su konačno pronašli saosećajnoj birokratu i dobili dozvolu da dovedu decu. Ali iako se ponekad sprovodio arbitrarno, zakon koji zabranjuje decu ostao je i dalje na snazi, a mnoge porodice bile su razdvojene decenijama.

Sezonska radna dozvola konačno je ukinuta 2002. godine, kad je Švajcarska pristala da se pridruži politici EU o slobodnom kretanju ljudi.

Danas su deca migrantskih radnika odrasla i mnoga od njih, uključujući Melindu i Eđidija, formirala su grupu koja zahteva makar da im se prizna kroz šta su prošli.

„Prvo bih želela izvinjenje od švajcarske države”, kaže Melinda.

„Želim da se priča o migrantskim radnicima nađe u švajcarskim udžbenicima iz istorije, zato što su hiljade porodica patile”, dodaje Eđidio.

Iskreno preispitivanje istorije, kao i izvinjenje, jesu mogući.

Švajcarska je to uradila povodom svoje politike odbijanja jevrejskih izbeglica u Drugom svetskom ratu i načina na koji je odvajala decu od samohranih majki ili iz „problematičnih” porodica i slala ih da rade na farme – gde su često bila zlostavljana.

Pominje se i novčana odšteta, ali je za Eđidija priznanje važnije.

„Vreme koje sam mogao da provedem sa porodicom, u školi, ne mogu da vratim. To ne može da se nadoknadi.”

Preispitivanje istorije već je započelo, istraživačkim radom Kristine Šulc na Univerzitetu Neušatel i u muzeju u Šo de Fon.

Ali za direktora muzeja Frančeska Garufa, suština je nešto više od suočavanja sa švajcarskom prošlošću. On smatra da bi, dok Evropa nastavlja često negativnu debatu o imigraciji, tu mogle da se nauče neke korisne lekcije za budućnost.

„U bogatoj zemlji, skrivanje hiljada dece, bez socijalnih prava, nije model koji želimo danas u Evropi. Zato moramo dobro da razmislimo o toj vrsti migrantskog izbora.”

PRATITE NAS I NA INSTAGRAMU:

Izvor: BBC
Foto: Pixabay

YOU MAY LIKE