Chicago, IL
43°
Partly Cloudy
6:36 am7:13 pm CDT
Feels like: 37°F
Wind: 7mph NE
Humidity: 62%
Pressure: 30.11"Hg
UV index: 1
10 am11 am12 pm1 pm2 pm
43°F
45°F
45°F
45°F
45°F
SatSunMonTueWed
57°F / 39°F
46°F / 41°F
46°F / 41°F
43°F / 36°F
41°F / 34°F

Published 5 years ago

By Antonije Kovačević

BOGINJA IZ VITKOVA: Kako je jedno selo u Srbiji postalo najznačajnije arheološko nalazište u Evropi

Daleke 1957. u selu Vitkovu, prilikom obrađivanje njive, došlo je do slučajnog otkrića tri figurine kasnije nazvanih Miladija, Grozdana i Ružica. O otkriću se dugo ćutalo. Vlasniku njive nije odgovaralo da se sazna da ih je on pronašao. Njiva je hranila gladna usta…

Selo Vitkovo, nadomak Aleksandrovca Župskog, protekle se nedelje našlo u svim udarnim vestima, jer je na njegovom lokalitetu pronađena najveća od do sada pronađenih “Župskih Venera” za koju se procenjuje da je stara 6.000 godina (starije od egipatskih piramida), a prema mišljenju stručnjaka reč je o epohalnom otkriću iz perioda mlađeg neolita, koje pripada Vinčanskoj kulturi.

PRONAŠLA BOGINJU: Sanja Crnobrnja Krasić

Tim povodom razgovarali smo sa arheologom Sanjom Crnobrnjom Krasić, višim kustosom zavičajnog muzeja Župe, čija je predanost i upornost  zaslužna za ovo neprocenjivo otkriće.

Čujmo njenu ispovest. A kao i kod svake dobre priče, najbolje je početi ispočetka.

“Sada već daleke 1957. godine u selu Vitkovu, prilikom obrađivanje njive došlo je do slučajnog otkrića tri figurine kasnije nazvanih Miladija, Grozdana i Ružica. O otkriću se dugo ćutalo. Vlasniku njive nikako nije odgovaralo da se sazna da ih je on pronašao, i to u svojoj njivi. Njiva je hranila gladna usta, pa je odlučio da malo preinači istinu i u policiji je objasnio da ih je našao u koritu reke Pepeljuše. Ispočetka ih je pratila negativna kampanja. Provele su u policijskom sefu narednih šest godina.

EPOHALNO OTKRIĆE: Venera iz Vitkova

Uz veliko zalaganje profesora istorije Milosava Bondžića bivaju “izvučene” iz policije. Tada zauzimaju svoje mesto u Zavičajnom muzeju Župe, u kome se i danas čuvaju. Godine 1991. su obišle Nicu i Pariz a potom, pred sam rat, vraćene su u Aleksandrovac. Srpska naučna javnost, bez ikakve provere, je u to vreme sumnjala u njihovu verodostojnost. Glavni adut im je bio to što se do otkrića došlo slučajno. 

Do svih otkrića je inače, kroz istoriju došlo baš uz pomoć “srećne slučajnosti”.  Tako smo došli i do četvrte po redu Venere.  Zavod za zaštitu spomenika iz Kraljeva je pre mesec dana stopirao izgradnju kanalizacije na toj lokaciji. Uz veliku pomoć i zalaganje dr Adama Crnobrnje, predsednika Srpskog arheloškog društva, počelo je kopanje.  Bilo je to početno kopanje u širini od 65cm, i sreća nas je poslužila. Vrlo brzo smo počeli da nalazimo delove keramike iz neolitskog perioda (oko 4.000 godinapre Hrista).

OKO BOGINJE: Izražene trepavice na svim figurama

U jednom trenutku mi je pijuk zapeo. Dok sam kopala na vezi sam sve vreme bila sa Adamom. Kad mi je pijuk zastao, upozorio me je da budem pažljiva, jer sam možda naletela na Bukranion ( lobanja, obično bika koja je bila zaštinik kuće ). Uzela sam četku i polako počela da čistim oko nje a onda sam uzviknula:       

Ljudi, lejdi, lejdi, lejdi!

Sada čekamo restauratore iz Beograda da je sastave, pošto je iz delova. Ovo su inače, visoke figure. Kada se sklopi visina će joj verovatno biti preko 40cm. Poređenja radi, ona čuvena Vilendorfska je visoka 8cm. Inače svetska naučna javnost odskora priznaje neolit kao Prvu industrijsku svetsku revoluciju. Ljudi su tada ovladali bronzom, počeli su da sade ratarske kulture (U iskopavanju smo takođe naišli na peć i žrvanj), došlo je do pripitomljavanja životinja. Sve ovo je vodilo i do viška proizvodnje, što je bio početak trgovine. Najstarija upotreba metala pripada upravo Vinčanskoj kulturi.

Čekamo dozvole da nastavimo iskopavanje, sa nadom u još neke srećne okolnosti. Biramo joj i ime, dvoumimo se između Bogdana i Božana“, završava svoju priču arheolog Sanja Crnobrnja Krasić.

Izvor: Blog Snežane Ćosić Foto: Zavičajni muzej Župe/Snežana Ćosić

YOU MAY LIKE