Sjedinjene Američke Države (SAD) obeležavaju danas 25. godišnjicu terorističkih napada u Njujorku i Vašingtonu, prisećajući se žrtava, šoka i dalekosežnih posledica tog udara Al Kaide na simbole američke moći i prosperiteta.
Povodom 25 godina od terorističkih napada, u kojima je 11. septembra 2001. godine poginulo oko 3.000 ljudi, organizovani su različiti komemorativni skupovi – polaganje venaca i cveća, uz minute ćutanja, bdenja i čitanje imena žrtava. Organizovane su i volonterske akcije u znak sećanja na dan koji oko polovina odraslih Amerikanaca pamti kao najvažniji istorijski događaj u životu – prema rezultatima anketa, prenosi Asošijeted pres.
Za druge je to prilika za lično promišljanje, a u mnogim školama i za edukaciju o napadu koji su ekstremisti Al Kaide izveli 11. septembra, kada su oteli četiri putnička aviona i srušili ih na Svetski trgovinski centar (STC) u Njujorku, na Pentagon i na polje u blizini Šanksvila u Pensilvaniji.
Udari su doveli do rušenja „kula bliznakinja“ STC – simbola američke ekonomske moći i nekih od najviših zgrada na svetu. Napravljena je i velika rupa u Pentagonu, utvrđenom sedištu američke vojske u blizini Vašingtona.
Američki zvaničnici su zaključili da se i četvrti avion kretao ka glavnom gradu SAD, ali se srušio u Pensilvaniji nakon što su putnici i članovi posade upali u pilotsku kabinu i sukobili se sa otmičarima.
Američki predsednik Donald Tramp planira da danas prisustvuje ceremoniji obeležavanja godišnjice 11. septembra u Pentagonu, dok bi potpredsednik Džej-Di Vens trebalo da prisustvuje komemoraciji u Nacionalnom memorijalnom centru 11. septembra u Njujorku. Drugi zvaničnici administracije uputiće se ka Nacionalnom memorijalnom centru leta 93 u Pensilvaniji.
SAZNAJTE VIŠE:
Tramp je rekao ove nedelje da u toku istorije postoji nekoliko trenutaka koji dele vreme na ono što je bilo pre i ono što je usledilo nakon toga, a 11. septembar je jedan od njih. On se 11. septembra pre 25 godina nalazio u rodnom Njujorku, a često je govorio o svojim sećanjima na taj dan.
Planirani događaji povodom 25-godišnjice organizovani su i daleko od napada, uključujući snopove svetlosti koji će biti usmereni sa planine Vašington u Nju Hempširu, preko penjanja uz stepenice na fudbalskom stadionu Državnog univerziteta Misisipija, pa sve do ceremonije kod memorijalnog centra posvećenog 11. septembru u Honoluluu.
Tradicionalno, na komemoraciji u Njujorku nema političkih govora; rođaci čitaju imena svih žrtava, uz trenutke tišine u vreme napada. Ove godine će ceremonija prvi put uključiti i trenutak tišine za one koji su bili izloženi oblacima toksične prašine nastale prilikom rušenja „kula bliznakinja“ u plamenu, a koji su u međuvremenu preminuli od raka i drugih bolesti.
I dalje se, inače, postavlja pitanje koliko je ljudi dobilo zdravstvene probleme povezane sa tom prašinom.
Globalni rat protiv terorizma, započet posle 11. septembra na čelu sa SAD, obuhvatao je invazije na Irak i Avganistan, kao i pritvaranje i oštra ispitivanja osumnjičenih za terorizam u međunarodnoj mreži tajnih zatvora CIA.
Američka vojska je 2011. godine u Pakistanu pronašla i ubila lidera Al Kaide, Osamu bin Ladena, a Halid Šeik Muhamed, koji se smatra glavnim organizatorom napada 11. septembra, i dalje čeka suđenje, čak 23 godine nakon što je uhvaćen.
Napadi su izmenili vazdušni saobraćaj u SAD, doveli do uvođenja novih saveznih ovlašćenja za nadzor i prikupljanje obaveštajnih podataka, kao i bankarskih propisa, te pokrenuli trajnu debatu o ravnoteži bezbednosti i slobode. Ministarstvo za unutrašnju bezbednost, brojni državni zakoni o borbi protiv terorizma i milijarde dolara državnih i lokalnih sredstava namenjenih borbi protiv terorizma, takođe su posledice 11. septembra.
Događaji od 11. septembra pokrenuli su i talas patriotizma koji je podstakao deo stanovništva da se pridruži vojsci, vatrogasnim službama, policiji ili drugim javnim institucijama.
Napadi su podstakli i nepoverenje, predrasude i zločine iz mržnje usmerene protiv muslimana, ali muslimani u SAD ujedno imaju u proteklih četvrt veka sve značajniju ulogu u javnom životu, a Njujork ima i prvog gradonačelnika koji je musliman – demokratu Zohrana Mamdanija, koji je u vreme terorističkih napada 11. septembra bio učenik osnovne škole u Njujorku.
Mamdani se ovih dana suočava sa kritikama zbog namere da prisustvuje ceremoniji povodom godišnjice na mestu napada na „kule bliznakinje“, što su i njegovi prethodnici činili godinama.
Bivši republikanski guverner Džordž Pataki i pojedini članovi porodica žrtava zamerili su mu zbog ranijih izjava u vezi sa napadima 11. septembra. I bivši gradonačelnik Njujorka Rudi Đulijani, takođe republikanac, usprotivio se Mamdanijevom prisustvu na skupu.
Mamdani je odgovorio da voli svoj grad i zemlju i da želi da se obeležavanje godišnjice usredsredi na porodice žrtava, pripadnike hitnih službi i Njujorčane koji su pomagali jedni drugima nakon napada – događaja koji je nazvao „užasnim terorističkim činom”.
OSTALE TEME:
POČINJE BORBA ZA EVROPSKU MEDALJU: Odbojkaši Srbije danas otvaraju prvenstvo protiv Estonije!
VAŠINGTON PRIZNAJE RAZMERE RAZARANJA: Iranski napadi „razneli“ američke vojne objekte u Bahreinu!
Izvor: N1 ; Foto:REUTERS / Petra Beter



