Evropska federacija novinara (EFJ) upozorila je da se sloboda medija u Srbiji nalazi u dubokoj krizi, uz rekordne nivoe fizičkog nasilja nad novinarima i novinarkama, pretnji smrću, kampanja blaćenja na internetu, ukorenjenu nekažnjivost i snažnu političku kontrolu nad medijskim prostorom. Prema novom izveštaju, prostor za rad nezavisnog novinarstva ubrzano se sužava.
EFJ, zajedno sa partnerima iz inicijative Media Freedom Rapid Response (MFRR) i Platforme Saveta Evrope za bezbednost novinara, predstavila je izveštaj zasnovan na međunarodnoj misiji sprovedenoj u Beogradu u martu 2026. godine. U njemu se navodi da je tokom 2025. u Srbiji zabeleženo 209 slučajeva kršenja slobode medija (više nego dvostruko u odnosu na 84 slučaja 2024), pri čemu je pogođeno 359 medijskih radnika i medijskih organizacija. Zaključno sa 16. junom 2026. evidentisano je još 100 slučajeva, koji su pogodili 170 medijskih radnika.
Posebno se ističe nagli porast napada na novinare koji izveštavaju sa protesta nakon smrtonosnog urušavanja nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu u novembru 2024. godine, događaja koji je pokrenuo najveće demonstracije u savremenoj istoriji Srbije. Navodi se da organi za sprovođenje zakona ne samo da nisu zaštitili novinare, već su policijski službenici u najmanje 38 dokumentovanih slučajeva od 2025. godine i sami bili počinioci napada.
Kriza, međutim, prevazilazi fizičku bezbednost. Strateške tužbe protiv učešća javnosti (SLAPP) i dalje predstavljaju ozbiljnu pretnju izveštavanju u javnom interesu, a prema podacima CASE koalicije Srbija je u 2025. godini bila na trećem mestu u Evropi po broju SLAPP tužbi. Dodatno zastrašujuće deluje činjenica da je uvreda i dalje krivično delo, što stvara dodatni pritisak na novinare.
Izveštaj upozorava i na težak udar na medijski pluralizam. Većinski državni Telekom Srbija širi vlasništvo nad medijima, čime se dodatno učvršćuju provladini narativi. Savet Regulatornog tela za elektronske medije (REM) nije funkcionalan više od 18 meseci, pa je Srbija jedini kandidat za članstvo u EU bez operativnog regulatora za medije. Dodatni problem predstavljaju koordinisani napadi botova i upotreba špijunskog softvera, uključujući Pegasus, kao sredstva digitalne cenzure usmerene protiv novinara i redakcija.
SAZNAJTE VIŠE:
Iako je Vlada pokrenula nekoliko zakonodavnih inicijativa, uključujući najavu usklađivanja domaćih propisa sa Evropskim aktom o slobodi medija (EMFA), veliki deo novinara i organizacija civilnog društva napustio je te procese, navodeći nedostatak transparentnosti, kratke rokove i duboko nepoverenje u stvarne namere vlasti. EFJ ocenjuje da međunarodna zajednica ima ključnu ulogu u zaštiti medijskih sloboda u Srbiji i zaustavljanju šireg demokratskog nazadovanja.
Partneri MFRR i Platforme Saveta Evrope pozivaju vlasti Srbije da hitno obustave zapaljivu retoriku protiv novinara, uzdrže se od verbalnih, fizičkih i pravnih napada na medije (uključujući zloupotrebu SLAPP tužbi) i uvedu specijalizovane programe obuke za policiju i pravosuđe radi dosledne primene mera zaštite. Istovremeno, pozivaju Evropsku uniju da javno i nedvosmisleno osudi napade na novinare i uslovi direktno finansiranje Srbije merljivim poboljšanjima u bezbednosti novinara i poštovanju standarda medijskih sloboda.
Misiju su koordinisale i podržale brojne međunarodne organizacije (ARTICLE 19 Europe, AEJ, EBU, ECPMF, EFJ, IPI, RSF, OBCT, Index on Censorship, CPJ), dok je lokalni partner bilo Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS). Delegacija se sastala sa novinarima, urednicima, medijskim udruženjima, organizacijama civilnog društva, predstavnicima policije, predsednicom Narodne skupštine, glavnim javnim tužiocem i drugim sagovornicima, kako bi definisala detaljne preporuke za Vladu, Skupštinu, policiju i tužilaštvo.
OSTALE TEME:
„MALVINI SU NAŠI“: Argentini preti kazna od FIFA zbog transparenta o Foklandskim ostrvima! (VIDEO)
Izvor: N1 Foto: ChatGPT promt by Serbian Times



