Posle istorijske izborne pobede Studentske liste, Srbija se nalazi pred novom političkom prekretnicom, a najveći izazov studentskog pokreta biće da ciljeve za koje se borio pretoči u konkretne promene u institucijama i načinu upravljanja državom, ocenjuje španski dnevnik „Vangvardija“ (La Vanguardia).
Pod naslovom „Izgledalo je nemoguće, ali je uspelo“, španski list analizira pobedu studenata na parlamentarnim izborima 25. oktobra i pitanje kako će pokret, koji je nastao kao odgovor na stanje u društvu, funkcionisati nakon preuzimanja vlasti.
Mira Milošević-Huaristi, stručnjakinja za Balkan madridskog Kraljevskog instituta Elkano, ocenjuje da tek predstoji da se vidi kako će se studentski pokret snaći u hijerarhijski organizovanom sistemu vlasti.
„Sad predstoji da se vidi kako će ovaj vertikalni pokret da se snađe na vlasti, koja je ustrojena kao piramida“, navodi Milošević-Huaristi.
Ipak, ona ističe da Studentska lista raspolaže veoma sposobnim ljudima koji mogu da sprovedu najhitniji zadatak nove vlasti — razgradnju korumpirane mreže koju je, prema njenoj oceni, izgradio Aleksandar Vučić.
Druga šansa za demokratski preobražaj Srbije
Španski dnevnik ukazuje na raznovrsnost kandidata Studentske liste, među kojima su košarkaška legenda Dejan Bodiroga, glumac Tihomir Stanić, bivši guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić i profesor i kardiolog Ilija Srdanović.
Milošević-Huaristi smatra da izborna pobeda predstavlja mnogo više od obične smene vlasti.
Prema njenoj oceni, Srbija je dobila drugu priliku da dovrši demokratski preobražaj koji je ostao nedovršen nakon pada Slobodana Miloševića i ubistva premijera Zorana Đinđića.
„Ako su 2000. godine srpski građani uspeli da promene vlast, a da nisu u potpunosti preobrazili državu, sad 2026. je pred studentskim pokretom izazov da izbornu pobedu pretvore u institucionalno učvršćenu demokratiju“, ističe ona.
Borba protiv korupcije i čišćenje institucija
„Vangvardija“ navodi da program Studentske liste obuhvata borbu protiv korupcije, uspostavljanje tužilačke policije nezavisne od spoljašnjih uticaja, depolitizaciju medija i preispitivanje državnih infrastrukturnih projekata.
Stručnjak za Balkan Migel Roan smatra da ne postoje nepremostive prepreke da studentski pokret ostvari svoj osnovni cilj.
Prema njegovim rečima, taj cilj nije samo osvajanje i vršenje vlasti, već pre svega čišćenje institucija i temeljna promena načina na koji država funkcioniše.
Roan primećuje da unutar studentskog pokreta postoje ideološke razlike i različiti stavovi o spoljnoj politici, ali da su ta pitanja za sada ostavljena po strani kako bi se prioritet dao institucionalnim reformama.
Koliko će građani imati strpljenja?
Iako je izborna pobeda označila početak nove političke etape, španski analitičari upozoravaju da će ostvarivanje obećanih promena zahtevati vreme.
Milošević-Huaristi zaključuje da će jedno od ključnih pitanja biti koliko će građani Srbije imati strpljenja tokom procesa reformi.
Time se, prema oceni španskog lista, pred Studentskom listom otvara možda i teži zadatak od same izborne pobede – da očekivanja građana pretvori u trajne demokratske institucije i promene koje će nadživeti jednu vlast.
OSTALE TEME:
UTIHNULE REŽIMSKE TV: Tanjug i K1 prestali sa emitovanjem uživo, javili zaposlenima da ne dolaze!
KOLUMNA, KOVAČEVIĆ: Čistota studentskog trijumfa bez stranih službi i sponzora, dugova i dilova…
Izvor: Nova Foto: BETA Photo



