Kako se približavaju vanredni parlamentarni izbori u Srbiji, ponovo se otvaraju pitanja o uslovima u kojima građani izlaze na birališta i mogućnosti da svoju izbornu volju izraze slobodno i bez pritisaka. Predstojeći izbori dolaze u trenutku duboke političke polarizacije i društvenih tenzija, gotovo tri godine nakon parlamentarnih izbora iz decembra 2023. godine, koje su pratili brojni navodi o izbornim nepravilnostima.
Međunarodni posmatrači iz misije OEBS/ODIHR tada su ukazali na pritiske na birače, pritiske na zaposlene u javnom sektoru, zloupotrebu javnih resursa i neravnopravne uslove za učesnike izbora. Slične probleme dokumentovala je i CRTA, koja je govorila o različitim oblicima političkog pritiska na građane i zaključila da izbori nisu bili slobodni i pošteni.
Zajednički činilac u ovoj priči jeste Srpska napredna stranka. SNS se optužuje od strane građana, medija, posmatračkih misija, ali i važnih međunarodnih aktera i institucija. Glavne optužbe bile su vezane za ucenjene i kupljene glasače. Naročito se ističu zaposleni u državnim firmama, ali i pojedinci iz privatnog sektora koji je povezan sa vladajućom strukturom. Zaposlenima se pretilo da, ako ne glasaju za SNS i ne prilože dokaz da su glasali za tu stranku, da će ostati bez posla.
Šta je važeći listić?
Glasanje u Srbiji je slobodno i tajno, a birač svoju volju iskazuje sam, iza paravana. Na biračkom mestu niko ne sme da vam sugeriše za koga da glasate, niti da kontroliše kako ste popunili listić.
Posebno je važno znati šta se smatra važećim glasačkim listićem.
Prema Zakonu o izboru narodnih poslanika, listić je važeći kada je zaokružen redni broj ispred jedne izborne liste, ali i kada je listić popunjen na drugi način iz kojeg se sa sigurnošću može zaključiti za koga je birač glasao.
To znači da dodatne oznake same po sebi ne moraju da ponište glas. CRTA je u svojim objašnjenjima navodila da listić može ostati važeći i kada su na njemu ispisane ili nacrtane poruke ili kada su precrtane druge izborne liste, pod uslovom da je jasno za koju listu je birač glasao.
Isto pravilo godinama objašnjavaju i mediji. Radio Slobodna Evropa je još 2017. preneo objašnjenje RIK-a da listić ostaje važeći ako su precrtani drugi kandidati, odnosno njihove liste, ukoliko se može utvrditi za koga je birač glasao. Istinomer je 2018. objavio isto tumačenje, pozivajući se na tadašnji Pravilnik o radu biračkog odbora.
Ali postoji važna razlika: ako su zaokružene dve ili više izbornih lista, ili se iz listića ne može pouzdano utvrditi izbor birača, listić je nevažeći.
Zato, ako neko pogreši prilikom popunjavanja, najvažnije je da na kraju bude nedvosmisleno jasno kojoj je izbornoj listi dao glas. CRTA je upravo zbog toga ranije savetovala birače da, ukoliko naprave grešku, jasno označe opciju za koju žele da glasaju, a neželjene opcije precrtaju.
A šta ako neko traži da fotografišete listić?
Fotografisanje glasačkog listića nije dozvoljeno. Zvanični portal za birače izričito navodi da je na biračkom mestu zabranjeno fotografisanje listića i neovlašćeno snimanje, kao i korišćenje mobilnih telefona i drugih sredstava za komunikaciju.
Ipak, ukoliko ste ucenjeni da morate da fotografišete listić, možete zaokružiti broj koji su vam tražili, slikati, a onda precrtati i zaokružiti onaj za koji želite glasati.
Ukoliko, pak, vam daju glasačke listiće koji su već popunjeni van biračkog mesta, a od vas traže da iznesete glasački listić koji dobijete na izbornom mestu, pokušajte da ukažete, makar neprimetno, na to nekom od posmatrača ili kontrolora. Imajte na umu da je među njima onih koji će zasigurno reagovati i zaustaviti izborni proces.
Ako neko pokuša da utiče na vaše glasanje ili da proverava kako ste glasali, možete se obratiti biračkom odboru. CRTA takođe navodi da birač može da ukaže biračkom odboru na povredu tajnosti glasanja.
Najvažnije je da znate: vaš glas je vaš i glasanje je tajno.
POVEZANE TEME:
NOVI SAD PRODAJE FUTOŠKI PARK: Gradonačelnik najavio zidanje zgrada, građani se pobunili!
Izvor: Serbian Times / CRTA Foto: Nano Banana



