Crna Gora je „presekla“ i najnovijim izmenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju omogućila zaposlenim ženama pravo i na plaćeno menstrualno odsustvo od dva dana. Sagovornici Nove ističu da bi takva praksa trebalo da zaživi i u Srbiji, ali su, barem sada, male šanse za to.
Crna Gora je postala prva zemlja na Zapadnom Balkanu i među retkima u Evropi sa zakonski regulisanim menstrualnim odsustvom.
Ovo pravo omogućava se ženama sa dijagnostikovanom sekundarnom dismenorejom koje imaju bolne menstrualne cikluse, usled patoloških stanja poput endometrioze, polipa, mioma, upale jajnika ili simptomima kao što su dispareunija, disurija, neplodnost ili krvarenje obilnije od normalnog.
Od 27 država članica Evropske unije takav zakon ima samo Španija.
A dok se u regionu menstrualno odsustvo prepoznaje kao pitanje radnih prava, u Srbiji još ne postoji ni kao predlog.
Zaposlene žene u Srbiji bi, naravno, bile srećne ukoliko bi i one imale pravo na menstrualno odsustvo, a posebno one koje zbog ciklusa završe u bolnici.
Takva je Marija Tomić iz Šapca (26) koja svaki put kada dobije menstruaciju, a to je uglavnom početkom meseca, odleži u Domu zdravlja na infuziji.
„Radim u jednoj kineskoj fabrici u Šapci i svih osam sati provedem na nogama jer radim na traci. Nažalost, poslodavac nema previše razumevanja za mene. Kada se javim da moram da odležim tog dana zbog ciklusa, on mi kaže da otvorim bolovanje“, priča ova mlada žena za Nova.rs.
Ističe da ima izuzetno bolne menstruacije, zbog čega svaki put tog prvog dana ciklusa, završi na infuziji.
„Tog prvog dana otac me odveze u Dom zdravlja, malo odležim i dođem k sebi. Već sutradan idem na posao, ali i dalje sa velikim, probadajućim bolovima, ali šta da radim? Imam platu 75.000 dinara i nemam taj ‘luksuz’ da idem na bolovanje svaki mesec“, kaže ona.
Kako dalje priča, jednom se, čak, tokom leta, onesvestila u gradskom prevozu zbog velikih bolova koje je imala tokom ciklusa.
SAZNAJTE VIŠE:
A ima li šanse za zaposlene žene u Srbiji?
Bivša direktorka GAK ,,Narodni front” i narodna poslanica Narodnog pokreta Srbije Snežana Rakić u razgovoru za Nova.rs naglašava da su problematična ginekološka stanja zastupljena kod velikog broja žena u Srbiji, ali da zvanične statistike o ovom problemu ne postoje.
„I kao lekar i kao žena bih, ukoliko bi se pojavio, podržala predlog za uvođenje menstrualnog odsustva i kod nas, s obzirom na to da iz iskustva znam kakva sve ginekološka stanja postoje kod mnogo žena u Srbiji. Pritom je evidentno da žene tokom ciklusa imaju bar jedan od ovih simptoma i obraćaju se ginekologu za simptomatsku terapiju“, kaže ona.
Podseća da je ovakva praksa u Evropi već zaživela i da su zdravstveni sistemi u Evropi prepoznali ovaj problem koji direktno utiče na kvalitet života žene.
„Tiču se konstantnih bolova, krvarenja, glavobolja koje su posledica ili tih oboljenja ili hormonskih promena u toku ciklusa. Realno je da poslodavci prepoznaju ovaj problem i izađu ženama u susret, a posebno u slučajevima kada se radi o poslovima koji iziskuju fizički napor. Osim toga, dobar deo radnih aktivnosti se može obavljati i onlajn, tako da poslodavci ne bi imali mnogo problema”, zaključuje ona.
Specijalista ginekologije i akušerstva dr Nebojša Zečević takođe podržava menstrualno odsustvo, navodeći da to ima smisla jer je bolna menstruacija opisana kao bolest koja „mora da se odleži“.
„Bolna menstruacija je opisana kao poremećaj, sindrom, skup različitih simptoma i znakova i zove se sindrom dismenoreje, odnosno bolnih menstruacija. Radi se o bolovima tipa spazma, koji nisu kontinuirani. To znači da su interminentni, da nastupaju u različitim vremenskim periodima i mogu trajati dva do tri minuta. Određenim merenjima unutar materice, opisano je da pritisak koji se stvara unutar materice može biti čak i veći od pritiska koji se stvara u toku porođaja“, kaže dr Zečević za Novu.
Dodaje da su kod 90 odsto žena prvi i drugi dan menstruacije bolni, te da se uz obrazloženje lekara može smatrati da je žena tada nesposobna za rad.
„Žena će više biti produktivna ako odmori taj dan. Španci su to dobro uradili, 3 dana je maksimalan broj dana potrebnih za odmor u toku ciklusa. Najveći procenat žena, odnosno većina njih ima vrlo tolerantne bolove u toku menstruacije i može tog dana da radi. Tako da ta novina u španskom zdravstvu nikako ne bi smelo da se zloupotrebi“, navodi on.
Preduzetnice kažu da su godinama unazad pominjale menstrualno odsustvo u Srbiji, ali da se niko nije odazvao na njihove apele.
Mirjana Sarić iz Udruženja „Poslovne žene Srbije“ poručuje da bi menstrualno odsustvo trebalo da se uvede, kao što već sada postoji zakonski osnov za odsustvo sa posla u različiim situacijama.
„Zakonom možete da odsustvujete sa posla na godišnjem niovu nekoliko dana po raznim osnovama, recimo zbog venčanja, smrti člana porodice, rođenja deteta, brige o članu porodice, tako da bi trebalo da u zakonu postoje i dani tokom menstrualnog ciklusa i da na taj član Zakona mogu da se pozovu žene ukoliko ima potrebe da odsustvuju s posla u tih dva-tri radna dana“, navodi ona za naš portal.
Dodaje da bi žene trebalo da imaju mogućnost da na mesečnom nivou izostanu sa posla onoliko koliko im je potebno da se oporave zbog bolnih menstruacija.
„Očigledno je da se kod nekih žena ponavlja ista stvar iz meseca u mesec i da je zato dobro da imaju mogućnost da na mesečnom nivou izostanu sa posla onoliko koliko im je potebno da se oporave. To ne bi smelo da ima nikakav obavezujući karakter za poslodavce i za žene nego za one žene koje jednostavno imaju potrebu da izostanu sa posla, ne iz hira nego zato što imaju problem. Nije smisao da dobiju mogućnost da izostanu sa posla tako što će odlaziti kod lekara, pa zatražiti bolovanje po klasičnom Zakonu o zdravstvenom osiguranju, nego je, pretpostavljam, ideja da dobiju mogućnost da to koriste po osnovu Zakonu o radu“, kaže naša sagovornica.
Ovde se postavlja i pitanje produktivnosti žene koja dođe na posao, a ima menstruaciju, naglašava ona.
„Kakva je produktivnost izmrcvarene žene koja se pro forme dovukla na posao u bolovima ili drugim neprijatnostima koji mogu pratiti ciklus, ali u praksi nije nizašta? Razumem i poslodvace koji jesu u nezavidnom položaju jer većina posluje sa knap ljudskim resursima što je pre svega posledica visokih nameta na zarade zaposlenih, a zbog čega u konačnici indirektno gube na empatiji. Odluka države svakako ne bi bila laka i ne bi mogla ili smela da se svode samo na jednu meru“, smatra Sarić.
Šta vi mislite – da li bi Srbija trebalo da sledi primer Crne Gore i Španije?
OSTALE TEME:
SRAMAN INCIDENT U MELBURNU: Podmetnut požar u Srpskom kulturnom klubu “Nikola Tesla”! (VIDEO)
Izvor: Nova.rs; Foto: Pexels



