Odlazeći visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit je prvi put otvoreno govorio o razlozima svoje ostavke u intervjuu za FACE TV.
U intervjuu za FACE TV i „Centralne vesti sa Senadom Hadžifejzovićem“, odlazeći visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit je prvi put otvoreno govorio o razlozima svoje ostavke, pritisku međunarodne zajednice, odnosima sa Amerikancima i budućim odlukama koje čekaju Bosnu i Hercegovinu.
Otkrio je da su unutar PIC-a vođeni ozbiljni razgovori o njegovom odlasku, govorio je o državnoj imovini, Južnoj interkonekciji i upozorio na ključne izazove koji će uslediti nakon njegovog mandata.
– Ne postoji pravi trenutak za odlazak i zato odlazim nevoljno. Još uvek imam mnogo toga da uradim, ali vidim da smo se dobro pripremili za izbore u oktobru… Tada sam odlučio, ne sam, bilo je razgovora unutar PIC-a – rekao je Šmit.
Na pitanje da li su ga Amerikanci zamolili da ode, nije direktno odgovorio.
– Naravno da smo razgovarali o svemu. Razgovarao sam ne samo sa njima, već i sa njima. Situacija nije ista kao što je bila pre tri ili četiri godine. Ne mogu vam dati nikakva imena! – rekao je Šmit.
Na pitanje koji je razlog, ili šta nije hteo da uradi ili potpiše, odgovorio je: „Ništa“.
– Da li je neko očekivao nešto drugo, a nisu mi to rekli? Niko mi nije rekao da uradim nešto što nisam uradio ili da su me sprečili da uradim nešto. Ništa, nema ništa slično – rekao je Šmit.
Rekao je da mu nije prećeno „crnom listom“.
– Razgovarali smo o tome kako dalje postupati u BiH. U narednom periodu moraće se doneti neke odluke. Državna imovina, da. Ko god gradi gasovod, gradi ga na državnom zemljištu. Dakle, mora postojati neka regulativa. Federacija je usvojila Zakon o Južnoj interkonekciji, a Sporazum sa Hrvatskom potvrđuje da se mora obezbediti pravna sigurnost. O tome se mora odlučiti na državnom nivou i zanima me kako će se stvari rešiti. Mislim da je šteta što Evropljani nisu učestvovali u finansiranju ove interkonekcije. Amerikanci su stvorili dinamiku. Ovo je kritika Evropljana. Aplaudiram projektu – rekao je Šmit.
Rekao je da dalji rad moraju da obave lokalne vlasti.
– Zakon je neobičan jer imenuje kompaniju koja će graditi gasovod. Oni koji su doneli odluku, pretpostavljam, to su pravno obezbedili. Pitanje je ko će to dalje finansirati… moramo da se pobrinemo da to kasnije ne postane preskupo za potrošače – rekao je Šmit.
Takođe je rekao da Nemačka sada ima preskupu energiju.
SAZNAJTE VIŠE:
„SRBIJA JE SAD KAO ITALIJA NEKADA“: Šta ubistvo na Senjaku govori o sprezi policije i mafije?
Izvor: Kurir, Foto: EPA-EFE



