U redovima srpske delegacije na zasedanju Ujedinjenih nacija u Njujorku, predvođene predsednikom Vučićem, ministrom spoljnih poslova Đurićem i generalnim konzulom Republike Srbije u Čikagu Damjanom Jovićem, a pojačane najuticajnijim pripadnicima srpske dijaspore u SAD, najveće razočarenje je izazvao glas kojim je Rezoluciju o Srebrenici podržala Crna Gora.
Zemlja i narod sa kojom Srbija od pamtiveka gaji bratske odnose glasala je za Rezoluciju a predstavnik Nemačke se u govoru posebno zahvalio Crnoj Gori na podršci i konstruktivnosti.
Predstavnik Crne Gore u UN Damir Šabanović se posle glasanja javio za reč da obrazloži odluku o glasanju i kazao je da je Crna Gora razmotrila i političke implikacije rezolucije i veliku pažnju posvećuje dobrosudsjekim odnosima. Rekao je da je Crna Gora podnijela amandmane kako bi se spriječila zloupotreba i pogrešna tumačenja.
»Crna Gora je pokazala saosjećajni pristup žrtvama i ovoj osjetljivoj temi tako što aktivno pomoviše mir pomirenje i razvija prijateljske odnose i saradnju između naroda«.
Predstavnik Rusije rekao je da rezulucija nije donijeta sa brojem glasova kojem su se »sponzori nadali«, a kojima se priključila čak i Holandija.
»Ovo je još jedna potvrda konzistentnih laži elite BiH i njihovih saveznika…«.
Kako je dodao, sve žalbe koje su uložile članice UN da se rezolucija vrati na nacionalni nivo odbijene se.
»Sve je ovo cinično i licemjerno…Glavni sponzor ove rezolucije je Njemačka koja je u 20. vijeku bila odgovorna za dva svjetska rata, ubila milione ljudi u koncentracionim logorima i bila je najaktivnija u ratu u bivšoj Jugoslaviji«.
Poručio je da to neće zaboraviti.
»Niko i ništa neće biti zaboravljeno«.
Rezolucija o Srebrenici usvojena je na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. Za su glasale 84 zemlje, protiv je bilo 19, dok je 68 zemalja uzdržano.

Rezoluciju su predložile Nemačka i Ruanda, a sponzorisale još 34 države, među kojima su zemlje Kvinte i sve bivše jugoslovenske republike, osim Srbije i Crne Gore.
Uz predlagače Nemačku i Ruandu, sponzori rezolucije su: Albanija, Australija, Austrija, Bangladeš, Belgija, BiH, Bugarska, Čile, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Holandija, Hrvatska, Irska, Island, Italija, Jordan, Kanada, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Malezija, Maršalska Ostrva, Norveška, Novi Zeland, Poljska, SAD, Severna Makedonija, Slovenija, Švedska, Turska, Velika Britanija i Vanuatu, navodi se u nacrtu dokumenta.
Izvor: Vijesti.me Foto: Privatna arhiva



